Skup će okupiti ključne lidere iz biznis sektora, ali i lidere ključnih međunarodnih finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini.

Među govornicima na konferenciji su potvrđeni dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, Lada Buševac, šef Ureda IFC-a za BiH, Manuela Naessl, šef Ureda EBRD-a za BiH, a konferenciju će otvoriti ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Matt Field.

No, o čemu je zapravo riječ? Skraćenica ESG se odnosi na standarde koji su kroz supranacionalne regulative, domaće propise, sudsku praksu i načela dobrog i odgovornog poslovanja postale dijelom obaveza za vodeće korporacije.  

- U najvećem broju slučajeva, novo zakonodavstvo o odgovornom poslovnom ponašanju u oblasti ljudskih prava fokusira se na postavljanje minimalnih standarda koji se odnose na transparentnost lanca vrijednosti, analizu rizika, dužnu pažnju, ublažavanje i izvještavanje, uvođenje sankcija za kompanije koje ne poduzimaju aktivne korake da istraže, objelodane i rješavaju pitanja povreda zaštite životne sredine i ljudskih prava u vlastitom poslovanju i, što je izuzetno važno, u okviru svojih lanaca vrijednosti - pojašnjava Marija Jovanović, jedna od moderatorica na događaju i osnivač-partner grupacije Sustineri Partners.

Usklađivanje sve većih obaveza kompanija da osiguraju ljudska prava sa komercijalnim pritiscima vjerovatno će biti izvor napetosti, posebno u regionu u kojem ova pitanja moraju da uvaže postojeće prakse i lokalne prioritete. Često se sugeriše da zemlje u razvoju treba da daju prioritet brzom ekonomskom rastu u odnosu na standarde zaštite ljudskih prava u biznisu, koji obično stupaju na glavnu scenu tek nakon što zemlja dostigne određeni nivo društveno-ekonomskog razvoja.

Također, iako je istina da sve veći broj multinacionalnih korporacija aktivno promoviše i obavezuje se na poštovanje ESG standarda, mnoge nisu istinski posvećene primjeni tih obaveza u svojim poslovnim praksama i spremno iskorištavaju široko postavljene regulatorne okvire u zemljama domaćinima. Jedna studija koju je sprovela Zajednička inicijativa za etičko trgovanje sa više 1.500 dobavljača je potvrdila ovo: kupci često proturječe vlastitim zahtjevima svojim praksama prilikom kupovine, kao što su vrijeme do isporuke, cijene i tehničke specifikacije, često tražeći od dobavljača da prihvataju porudžbine po cijeni koja ne pokriva troškove proizvodnje, što im sa svoje strane onemogućava da isplaćuju plate od kojih se može živjeti, pa čak ni minimalne zarade.

- Zbog ovih okolnosti mi moramo da prepoznamo da ESG standardi mogu osigurati nove šanse za biznise na Zapadnom Balkanu, prvenstveno one koji imaju orijentaciju prema izvozu. Druga stvar je da sa cijelim ovim procesom mi imamo šansu da naši lokalni biznisi, ne samo prate korak sa reformama, već budu pioniri njihove primjene. I konačno, ne smijemo zaboraviti da tekovine zaštite socijalnih i radničkih prava u našem sistemu imaju dublje utemeljenje: neke prakse odgovornog odnosa kompanija koje tek sada postaju pravilo na Zapadu, ovdje su bili dijelom prakse znatno ranije - dodaje Jovanović.

Sa novim njemačkim Zakonom o kontroli lanaca nabavke, koji je posebno značajan za našu zemlju zbog velike trgovine i činjenice da manja i srednja preduzeća u BiH često posluju kao dobavljači/proizvođači 100 posto orijentisani na jednog ili dva velika klijenta u Njemačkoj, dolaze i nužne promjene za domaću ekonomiju. Kompanije će morati uvesti nove standarde – kojim će se garantovati zaštita okoliša, zaštita ljudskih prava i odgovorno korporativno upravljanje na mnogo većoj razini nego što je to do sada bio slučaj. Uz garanciju kvalitete, brzine isporuke i servisiranja, čini se da za naše firme dolaze nove obaveze – ali i prilike, no jedno je sigurno: ESG uskoro postaje uvjet bez kojeg se ne može.