open-navfaktor-logo
search
Tenzije rastu
Kina najavljuje vojne vježbe nakon posjete Pelosi Tajvanu: Testirat će konvencionalne rakete
Ministarstvo odbrane Kine objavilo je da će od večeras održati nekoliko vojnih vježbi oko otoka, nakon što je avion u kojem se nalazila predsjedavajuća Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi stigla na Tajvan, javlja Anadolu Agency (AA).  
02.08.2022. u 19:54
get url
text

VEZANI TEKST - Pelosi stigla na Tajvan, Kina digla avione, isplovila dva najveća ratna broda

Portparol Ministarstva odbrane Tan Kefei je u saopćenju naveo da će biti održane zajedničke vježbe uz učešće morskih i vazdušnih snaga na sjeveru, jugozapadu i jugoistoku otoka.

Dodao je da će na istoku biti obavljeno testiranje konvencionalnih raketa, a u Tajvanskom moreuzu i artiljerijska paljba dugog dometa.

Tan je naglasio da je cilj vježbi Narodnooslobodilačke vojske Kine da se suprotstavi posjeti Pelosi Tajvanu i da odlučno brani svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet.

Uprkos nizu upozorenja iz Kine, uključujući vojnu akciju, avion u kojem se nalazila Pelosi sletio je u utorak na Tajvan iz Malezije. Njena posjeta je uslijedila nakon što je zvanični Peking pozvao visoku američku zvaničnicu Pelosi da odustane od putovanja, koje nije bilo na zvaničnom dnevnom redu njene turneje po Aziji.

Pelosi je posjetila Singapur u ponedjeljak, prije nego što je nastavila put u Maleziju. Planirano je da u sklopu turneje još posjeti Južnu Koreju i Japan.

Pelosi je prva predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa koja je posjetila Tajvan u posljednjih 25 godina. Newt Gingrich je 1997. bio posljednji čelnik američkog Zastupničkog doma koji je posjetio ostrvo, koje insistira na svojoj nezavisnosti od 1949. godine.

Očekuje se da će se sastati s predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen i tajvanskim zastupnicima.

VEZANI TEKST - Kineski ministar o posjeti Pelosi Tajvanu: Američki političari koji se "igraju vatrom neće dobro završiti"

Prošle sedmice, kineski predsjednik Xi Jinping poručio je američkom lideru Joeu Bidenu da se "ne igra vatrom" oko Tajvana.

Tajvan i Kina su se podijelili 1949. godine nakon što su komunisti pobijedili u građanskom ratu na kopnu. Obje strane kažu da su jedna zemlja, ali se ne slažu oko toga koja vlada ima pravo na nacionalno vodstvo na Tajvanu. Peking i Taipei nemaju zvanične odnose, ali su povezani milijardama dolara trgovine i investicija.

Sjedinjene Američke Države su promijenile diplomatsko priznanje iz Tajpeja u Peking 1979. godine, ali održavaju neformalne odnose s Tajvanom. Washington je prema saveznom zakonu obavezan da se pobrine da vlada Tajvana ima sredstva da se brani.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.