Anera Kestendžić je rođena 1981. godine u Sarajevu. Udata je i majka trinaestogodišnjeg dječaka. Zaposlena je u Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Diplomirala je na Odsjeku za socijalni rad, a magisterij je završila na Fakultetu za upravu na temu predpristupnih fondova EU, čime se i bavila. Certificirani je interni revizor za javni sektor.

Svoje djelovanje kroz profesionalan rad i zalaganje ogledao se kroz prizmu različitih poslova na kojima je radila, a koji su prevashodno bili usmjereni ka nezaposlenim osobama, njihovom integracijom na tržište rada i stručnim osposobljavanjem.

Ističe da današnja žena može sve samo ukoliko to snažno želi, a vođena je krilaticom da ne treba dozvoliti da nam "jezik grmi ukoliko nam snaga šapuće".

Anera je kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

-Odmah nakon objavljivanja mog imena na listi za Parlament FBiH, reakcije mojih prijatelja , rodbine i poznanika su bile i više nego pozitivne, a u svakodnevnom radu na promociji izborne platforme (tribine, štandovi, šetnje) sve više ljudi mi daje podršku i vjetar u leđa i to je najveći razlog i podstrek da dajem uvijek više. Vjerujem da imam potrebnu stručnost, ozbiljnost i zrelost kako bih doprinijela kvalitetnijem radu najvišeg zakonodavnog organa FbiH – kaže Kestendžić.

Na pitanje na koji način je moguće ublažiti ili smanjiti trend odlazaka ljudi iz zemlje, Kestendžić kaže:

- Postoji mnogo načina djelovanja, a prvenstveno bih izdvojila programe sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke putem javnih službi za zapošljavanje, a koji bi bili naročito usmjereni na osjetljive kategorije društva (osobe sa invaliditetom, demobilisani borci, žene starije od 45 godina starosti, dugoročno nezaposleni).

Kestendžić objašnjava šta bi ona promijenila u radu službi za zapošljavanje.

- Potrebno je mijenjati organizaciju holističkim pristupom, mijenjati filozofiju ponašanja, radnu praksu i okruženje. Njihova uloga je prepoznavanje potreba klijenata, poslodavaca, uz razvijanje određenih alata, kao i provođenja sistema učinaka. Nadalje, potrebno je razvijati i primjenjivati strategiju unapređenja funkcionisanja sistema potražnje radne snage – kaže Kestendžić.

Odgovorila je i na pitanje kako pomoći najosjetljivijim kategorijama društva.

- Cilj je prvenstveno uspostaviti zakonski okvir za razvoj socijalnog poduzetništva kao jednog od oblika integracije najosjetljivije kategorije u sferi poduzetništva i tržišta rada, a najsvježiji primjer odlične prakse je nedavni projekat boračkog zadrugarstva i međunarodni sajam istog sa nevjerovatnim pozitivnim aspektima u zapošljavanju i prihvatanju novih načina poduzetništva - kaže Kestendžić.

Kada su u pitanju mladi ljudi, Kestendžić kaže da je prije svega važno "uspostaviti potpunu koordinaciju između obrazovnih ustanova, naučno-istraživačkih centara te škola koje potiču profesionalnu orjentaciju učenika, a sve u cilju prilagodbe obrazovne politike principu ponude i potražnje na tržištu rada".

Pojasnila je kako vidi žene u društvu i politici.

- U našem društvu je prihvatljivo da žene imaju odgovorne funkcije u sektorima poput zdravstva, školstva, medija, bankarstva, menadžmenta, ali u politici žene nisu bile dovoljno prisutne. Ova kampanja je pokazala da sve više jakih, ozbiljnih, samouvjerenih, žena uzima aktivno učešće u izbornoj kampanji, a samim tim i u vlasti. Dovoljno je pogledati imena kandidatkinja na listama SDA za sve nivoe vlasti i vidjeti da su sve itekako uspješne žene koje iza sebe imaj izgrađene karijere, biografije ispunjene formalnim i neformalnim obrazovanjem. Sve ovo upućuje na činjenicu da konačno počnemo razbijati predrasude našeg društva da ženama i nije baš mjesto u političkom životu. Stoga, ovom prilikom bih pozvala sve žene, da daju podršku kandidatkinjama na listama SDA – kaže Kestendžić.