Povodom svetkovine Božića pontifikalna euharistijska slavlja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova bit će u petak, 24. decembra, te na sam blagdan u subotu, 25. decembra.

Ni ove godine na Badnjak neće biti mise ponoćke u 24 sata, nego će vrhbosanski nadbiskup slaviti misu bdijenja u 21 sat i direktno će je prenositi BHT1.

Svečana euharistija na samu svetkovinu Božića 25. decembra bit će u 10.30 sati, također u direktnom prijenosu na BHT 1.

Ponoćke neće biti ni u banjolučkoj katedrali, a svečanu misu na Božić s početkom u 10 sati predvodit će biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić predslavit će na svetkovinu Božića u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve - 24. decembra božićno bdijenje - misa ponoćka s početkom u 24 sata te na dan Božića, 25. decembra, svečanu misu s početkom u 11 sati.

Na Badnjak, koji je također i ime za drvo koje se pali na ognjištu, vjernici uređuju kuću za Božić, kite božićno drvce i pripremaju se za Badnju večer odnosno ponoćku, misu kojom započinje Božić. Pjevaju se božićne pjesme, a nakon mise vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i porodica je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.

Ime "Badnjak" povezano je s riječju "bdjeti", budući da se na taj dan po tradiciji bdjelo čekajući Isusovo rođenje te Badnja večer protječe u miru i tišini, uz svjetlost svijeća.

Tradicionalno, božićna drvca vjernici ukrašavaju na Badnjak, a iznose ih na blagdan Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje iako božićno vrijeme traje do nedjelje iza Tri kralja.

Božićno drvce ima dugu historiju te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Ono je i jedno od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.

Njegovo ukrašavanje počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 18. stoljeću, a potom se proširilo po svijetu. Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata. 

To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tokom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, poslasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljkama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista.