- Poruka koju smo htjeli našim zasjedanjem uputiti u ovoj složenoj situaciji pandemije, a i svih drugih kriza koje se pojavljuju, a jedna od najjačih odnosi se na odsustvo dijaloga. Dijaloga je sve manje…, a mi bi htjeli da se stvori atmosfera pozitivne saradnje – kazao kardinal Puljić na pres-konferenciji u Sarajevu nakon dvodnevnog zasjedanja Biskupske konferencije.

Istaknuo je kako se prošlost ne može ignorirati, ali i da ne želi zaustaviti se na njoj, "nego konstatirati činjenice, a stvarati hrabrost da se otvoreno radi na temeljima vjere i morala u budućnosti".

U tom duhu je, kako kardinal Puljić navodi, poslana poruka i ohrabrenje svećenicima radi promoviranja zajedničkog rada u cijeloj Bosni i Hercegovini i biskupi i franjevački provincijali, posebno kada se radi o formaciji budućih svećenika, odnosno đakona koji će ove godine biti obuhvaćeni zajedničkim programom.

U osvrtu na sadržaj zasjedanja, te odgovarajući na novinarske upite, kardinal Puljić je podsjetio kako se jedno od razmatranih pitanja odnosilo na 25. godišnjicu potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatog kao Dejtonski sporazum.

Mijenjanje Dejtona na štetu mnogih

Kazao je u tom kontekstu kako se, nažalost potvrdilo ono što su biskupi poručili netom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ocijenivši tada da taj sporazum nije stabilna izgradnja mira, te da je, dapače, ozakonjenje 'etničkog čišćenja'.

Istovremeno, konstatirao je, kako bi da je proveden kako je tamo napisano bilo puno pravednije, te da je, nažalost, mijenjan na štetu manje brojnih.

Na dodatni upit u vezi s tim, kardinal Puljić se osvrnuo na neprovođenje Anaksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji se odnosi na povratak izbjeglih i raseljenih osoba, te na, kako je rekao, nepravednu raspodjelu sredstava za te svrhe.

Odgovarajući na upit u vezi s povratom imovine vjerskih zajednica, kardinal je naveo kako je zakon u vezi s tim davno predložen te da je stavljen 'u ladicu', a ignoriranje tog pitanja nastavljeno.

- Nažalost, ta se imovina preknjižava i prodaje, umjesto da se vrati vlasnicima – kazao je Puljić, navodeći kako je Međureligijsko vijeće BiH u vezi s tim zauzelo jasan stav.     

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, koji je prvi put prisustvovao zasjedanju Biskupske konferencije, kazao je kako dijeli zadovoljstvo sadržajem zasjedanja, kako u pogledu unutarcrkvenih pitanja, tako i u povodu pitanja općedruštvenog značaja, te da se raduje nastavku saradnje na tom planu.

Komentirajući upit u vezi s ranijom izjavom kada je rekao da se crkva u Hercegovini ne može posmatrati kao 'solo igrač', pojasnio je kako percepcija odnosno razumijevanje te sintagme podrazumijeva "da smo svi u katoličkoj crkvi, a da katolička crkva ima svoja pravila unutar kojih svi mi živimo i po kojima svi mi radimo i ponašamo se".

- Crkva u biskupijama Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj ima puno više onoga što je vrijedno, nego toga što nama u ovom trenutku svima smeta za življenje jednog odgovornog i pravog kršćanskog života – precizirao je biskup Palić.  

Rasprava o brojnim aktuelnim temama

Članovi Biskupske konferencije BiH su tokom dvodnevnog redovnog zasjedanja 4. i 5. novembra, između ostalog, raspravljali o Dejtonskom sporazumu, ali i brojnim aktuelnim unutarcrkvenim i vjerskim pitanjima.

Skupom je predsjedavao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a u radu su sudjelovali svi članovi te konferencije - nadbiskup koađutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.

Tokom prvog dijela zasjedanja biskupima se pridružio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji im je uputio riječi ohrabrenja i potpore.

Sudionici BKBiH iskazali su zahvalnost svim unutar katoličke crkve koji u ovo vrijeme pandemije s još više ljubavi brinu za svoje vjernike, te ih pozvali da se pridržavaju svih mjera koje u vrijeme pandemije donose mjerodavne vlasti, ali da i nadalje nastoje uvijek biti blizu vjernicima.

Tokom zasjedanja biskupi su, između ostalog, razgovarali o dušobrižništvu u uvjetima pandemije koronavirusa te još jednom razmotriti provedbu Đakonske pastoralne godine koja će započeti krajem novembra 2020. godine.