Upravo oni dijele najveću zabrinutost zbog zastoja na putu BiH ka članstvu u EU, kojeg su uočili na osnovu posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o BiH. Nijedan od tri lidera u BiH, zaključio je Sadik Ahmetović (Nezavisni blok), u ovom trenutku ne gleda prema Briselu.

- To je problem sadašnjosti BiH – dodao je u Brisel zagledani Ahmetović.

Mnogo lakše je pogledom do Brisela iz njegovog stana u Tuzli dobaciti ovih dana nego što je to, primjera radi, bilo krajem prošle godine. Da li zbog magle, ili mu je vid bio oslabljen nedostatkom vitamina A uslijed ishrane 50.000 KM vrijednim "bijelim hljebom", pa ovaj vlasnik kompenzacijskog mandata u Parlamentu BiH nikako nije uspijevao vidjeti signale iz prijestolnice Evrope kada se BiH suočila sa obavezom usvajanja seta zakona o akcizama.

Upravo su Ahmetović i njegove kolege iz Nezavisnog bloka bili najžešći protivnici usvajanja Zakona o akcizama, reformskog zakona čije je usvajanje Evropska komisija u posljednjem Izvještaju ocijenila kao jedan od najpozitivnijih iskoraka koje je naša zemlja ostvarila u proteklom periodu. Kolege iz Parlamenta BiH koje su svojim glasovima omogućili usvajanje ovog reformskog zakona i bitne stepenice na evropskom putu je Ahmetović optužio da se "plaše" šefa Delegacije EU-a u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka, kojeg je nazvao "pisarom iz Švedske".

VEZANI TEKST - Pisar iz Švedske i doktor iz Sućeske

VEZANI TEKST - Hitna sjednica o Izvještaju EK-a: Gdje je BiH danas, a gdje je bila prije četiri godine

Kao pozitivan Evropska komisija ocijenila je i usvojeni Mehanizam koordinacije, čija je funkcionalnost potvrđena dostavljanjem odgovora na Upitnik. Za Ahmetovića je, s druge strane, isti taj Mehanizam koordinacije, kazao je nakon njegovog usvajanja, bio dokaz "licemjernosti EU-a".

Međutim, u međuvremenu se pogled ka Briselu razbistrio pa danas zastupnici Nezavisnog bloka Sadik Ahmetović, Senad Šepić i Salko Sokolović ne trepću gledajući ka evropskoj prijestolnici. Osjetili su se pozvanim da svojim kolegama zamjere što još brže nisu usvajali reformske zakone, koje su baš oni ranije opstruirali. Ne sumnjamo da je upravo put BiH ka EU bio tema i tajnog Ahmetovićevog sastanka sa Miloradom Dodikom krajem marta ove godine, jer o čemu bi se sa Dodikom drugo razgovaralo nego o evropskim integracijama?!

VEZANI TEKST - Tajni sastanak u Banjoj Luci: O čemu je Ahmetović razgovarao sa Dodikom?

Upravo Dodikovi kadrovi u Parlamentu BiH noćima ne spavaju zbog negativnih ocjena u posljednjem Izvještaju Evropske komisije pa srčano kritiziraju rad Vijeća ministara BiH, kojem prebacuju odgovornost zbog za njihove standarde nedovoljno brzog napretka ka EU.

Jer, lijepo su pojasnili iz SNSD-a, uzroci zastoja na evropskom putu su u Vijeću ministara, a ne u blokadama te stranke. I zaista, ako zanemarimo zbog SNSD-a neusvojene neophodne zakone i strategije te po državu destruktivne poteze njihovog stranačkog šefa, Vijeće ministara snosi odgovornost za sadržaj posljednjeg Izvještaja Evropske komisije.

Gorjeli su od želje Nikola Špirić i družina da na posljednjoj hitnoj sjednici Zastupničkog doma od Vijeća ministara zatraže odgovore na pitanja zašto, uprkos svim SNSD-ovim opstrukcijama, BiH nije brže napredovala na evropskom putu. Sjednica je sazvana, ali je odgođena, a to će, upozorio je Špirić, platiti građani. Mnogo svrsishodnije bi bilo, primjera radi, taj novac iskoristiti za plaćanje troškova banjskog liječenja njegove stranačke kolegice Milice Marković.

Posljednji Izvještaj Evropske komisije je, osim dijagnosticiranja problema i neispunjenih obaveza BiH, na površinu izbacio i svu licemjernost domaćih političkih aktera i to onih koji su ponajviše blokirali evropski put naše zemlje, a danas su najveći kritičari nedovoljno brzog napretka BiH na tom putu.