open-navfaktor-logo
search
Uskoro odluka
Kako provesti rezultate izbora: Jedan glas u CIK-u će odlučiti sastav Doma naroda
Članovi CIK-a će, nakon okončanja izbornog procesa, morati donijeti odluku o načinu popunjavanja Doma naroda, a ta će odluka morati sadržavati citiranu odredbu Ustava FBiH
12.10.2018. u 08:12
get url
text

Lupa javnosti pod kojom se nalazi Centralna izborna komisija (CIK) BiH tokom organizacije Općih izbora i zbrajanja glasova mizerna je u odnosu na onu koja će se nadviti nad zgradom u Danijela Ozme 7 u predstojećem periodu. Od odluke te institucije će, naime, u potpunosti ovisiti provedba izbora i bliža budućnost BiH.

Najprije ćemo, prije nego što dođemo do predstojeće obaveze CIK-a, podsjetiti na odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, kojom su izbrisane određene odredbe Izbornog zakona BiH. Te odredbe, koje se odnose na način popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, nisu izmijenjene u Parlamentarnoj skupštini BiH, niti u Parlamentu FBiH, čemu su se ponajviše usprotivili zvaničnici HDZ-a BiH, tvrdeći da se to pitanje ne može riješiti entitetskim zakonom.

Da se ipak može i treba riješiti entitetskim zakonom, potvrdio je sam CIK, na način da je izbore za Narodnu skupštinu RS-a organizirao na temelju odredbi Izbornog zakona RS-a.

Izborni zakon BiH predviđa "najmanje šest izbornih jedinica" u entitetu RS za Narodnu skupštinu RS-a.

S druge strane, Izborni zakon RS-a jasno propisuje devet izbornih jedinica, što je odredba koju je primijenio CIK i što u praksi dokazuje da su entiteti nadležni za utvrđivanje izbornih jedinica i broja mandata.

To se pitanje pokušalo riješiti Prijedlogom zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, ali epilog tog prijedloga još nismo dobili i čeka se ocjena Ustavnog suda FBiH. Međutim, Izborni zakon BiH predviđa obavezu koja zapravo nudi izlaz iz situacije koja prijeti krizom i nemogućnošću formiranja vlasti u BiH.

Član 10.12 Izbornog zakona BiH propisuje obavezu CIK-u da nakon svakog popisa stanovništva određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona. Tu odredbu CIK do sada nije imao priliku sprovesti, s obzirom na to da su rezultati prvog poslijeratnog popisa stanovništva objavljeni 2016. godine, što u praksi znači da bi CIK sada trebao odrediti način popunjavanja Doma naroda čak i da Ustavni sud BiH nije donio odluku kakvu je donio u predmetu Ljubić.

Te su obaveze svjesni i u CIK-u i već su, iako to u javnim istupima negiraju, započeli razgovori o sadržaju te odluke. Također su svjesni i obavezujućih odredbi Ustava FBiH, koje kažu da će u Domu naroda biti "najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu".

Članovi CIK-a će, nakon okončanja izbornog procesa, morati donijeti odluku o načinu popunjavanja Doma naroda, a ta će odluka morati sadržavati citiranu odredbu Ustava FBiH. Bez obzira na to što je poštivanje Ustava FBiH obaveza koja se ne može zaobići, za pretpostaviti je da će je pojedini članovi CIK-a pokušati zanemariti i to po zahtjevu svojih političkih nalogodavaca, koji se zalažu za diskriminatorski način raspodjele mandata koji će pripadnicima određenih naroda u određenim kantonima oduzeti pravo izbora u Dom naroda.

Za usvajanje odluke, kakva god ona bila, potrebni su glasovi minimalno četiri od ukupno sedam članova CIK-a. Tri člana su, prema informacijama Faktora, spremna podržati rješenje koje u potpunosti odgovara sadržaju Ustava FBiH, te će se koplja lomiti oko četvrtog glasa koji će prevagnuti između poštivanja Ustava FBiH sa jedne te njegovog nepoštivanja i činjenja krivičnog djela sa druge strane.

Iako u javnim istupima pokušavaju zanemarivati odredbe Ustava FBiH, zvaničnici HDZ-a BiH su svjesni obaveze njihovog poštivanja te je, s tim u vezi, zamjenica predsjednika te stranke Borjana Krišto u svojstvu predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH uputila apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom nastoji osporiti odredbe Ustava FBiH koje tretiraju strukturu i način popunjavanja Doma naroda. Rasprava je obavljena još u martu, dostavljeno je zatraženo mišljenje OHR-a koje ide u prilog postojećem sadržaju Ustava FBiH, ali odluka još nije donesena.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.