Prijedorčanka Nusreta Sivac je bosanska heroina koja je preživjela strahote zloglasnog prijedorskog logora Omarska. Svjedočila je u više sudskih procesa u Hagu, kao i pred Sudom Bosne i Hercegovine, ali svakako će biti upamćena i po još jednom sudskom procesu. Riječ je o građanskom potupku koji je vođen u Americi protiv zločinca Radovana Karadžića, a u čijoj presudi stoji da Sivac mora dobiti odštetu od Karadžića u visini od 35 miliona dolara!

Karadžiću tužba uručena u američkom stilu, u liftu

- To je vrlo zanimljiv slučaj, civilni postupak protiv Radovana Karadžića koji je vođen 2000. godine. U početku je i meni sve to bilo nerazumljivo, iako sam i ja iz te pravne branše. Specifikum američkog pravosuđa je da mogu suditi državljanima drugih država, a sve po tim propisima koji su kod njih na snazi. I Amerikanci, tačnije dvije nevladine organizacije su sve pokrenule, a tu su i advokatske komore koje su se htjele upustiti u taj posao. To je ipak izazov, reputacija, Amerikanci to vole. Bilo je to jako interesatno, zanimljivo - priča nam Sivac i dodaje:

- Te advokatske komore Paul, Weiss, Rifkind, i jedna ugledna odvjetnica Catherine MacKinnon koja je profesorica na jednom od američkih univerziteta, podigli su tu tužbu u New Yorku kod, mislim Federalnog suda. I dugo vremena sud je razmatrao procedure, hoće li biti problema kod nadležnosti... Uglavnom Karadžiću je uručena tužba u američkom stilu, u liftu, kada je bio na jednom od pregovora u Americi. Prema američkim propisima on se na taj način smatra uredno obaviještenim i proces je nastavljen - kazuje nam Sivac.

Dodaje kako ih je bilo puno žena iz Bosne i Hercegovine uključeno u taj proces i dvije nevladine organizacije.

- I Karadžić je uzeo advokata, to je bio Ramsey Clark koji je bio u administracijama američkih predsjednika Johna Kennedya i Lyndona Johnsona. Clark je bio i državni tužilac. Karadžić je povremeno neke faksove slao, vjerovatno je već tada planirao neko skrivanje, pa je više komunicirao sa svojim advokatom Clarkom, tako da je njemu slao neke podneske. Nije nikada došao na raspravu, ali i za Clarka mi je vrlo čudno da nije dolazio ali je od njega došao podnesak koji je pročitao sudija, a u kome obavještava sud da neće prisustvovati iz razloga što mu je preteško slušati ispovijedi žrtava - priča nam Sivac.

Kaže da to nije ometalo proces.

- Amerikanci kao Amerikanci, oni su u sudnici napravili jednu veliku stolicu gdje je bilo Clarkovo mjesto, a donijeli su i Karadžićevu sliku. Sve je to bilo poprilično propraćeno medijski u Americi. Uglavnom, proces je završen tako što je donesena presuda protiv Karadžića, a u kojoj stoji da se nama ženama treba isplatiti odšteta. U mom slučaju, Karadžić treba da mi isplati 35 miliona dolara. Sam proces je moralna historijska pobjeda žrtava za sve što su preživjele u logorima. A što se tiče novca, kada bi se on pronašao negdje na Karadžićevom računu, Amerikanci bi to podnijeli na izvršenje, jer su uporni u svojim ciljevina - govori nam Sivac i dodaje:

- Jedno vrijeme su njihove službe tragale za računima Karadžića, jer radi se o pravomoćnoj presudi. Ne znam, možda od toga ne bude ništa. U krajnjem slučaju nije ni bitno, ali proces koji je bio 2000. godine, ostao je zapisan, i to se ne zaboravlja - kazala nam je Sivac.

Zločinci slobodno hodaju

Nusreta je dobitnica nagrade za ljudska prava HAWAR koju dodjeljuje istoimena međunarodna organizacija sa sjedištem u Berlinu 2017. godine, a koja joj je dodjeljena u zgradi Bundestaga. Prisutna je bila i kacelarka Angela Merkel.

Upitali smo je kako gleda na to da danas mnogo zločinaca slobodno hoda bh. ulicama.

- Vidim ja to svaki dan u Prijedoru. Neki su odslužili nekakve kazne, a ima ih koji su sve vrijeme slobodni. Ne znam šta da vam kažem. Do danas nije donesen zakon o pravima žrtvama torture. Jednostavno, digla sam ruke od tih zakona i propisa. Žrtve nestaju, biološki ih je sve manje. Što se tiče ove povratničke populacije u ovo dijelu gdje ja živim, ne znam da li će ti zakon više ikome trebati - kazala nam je na kraju Sivac.