open-navfaktor-logo
search
Digitalne platforme i biznis
Kako i koliko se zarađuje na društvenim mrežama
Prošetamo li se gradom i obratimo li pažnju na ljude, vrlo vjerovatno je da ćemo svakog drugog vidjeti kako tipka mobilni telefon. Bilo da je sam ili u društvu. Kad i kako smo toliko postali ovisni o tim digitalnim "kutijama"? Zbog čega?  
09.04.2020. u 07:00
get url
text

Svjedoci smo prave revolucije elektronskih uređaja što je rezultiralo na kraju i pojavom interneta kao "mreže svih mreža". Iako su tradicionalna sredstva za komuniciranje i dalje prisutna i vode borbu u tehnološki zasićenom okruženju, možemo kazati kako je internet u velikoj mjeri postao najbrža i najpristupačnija platforma za informiranje, edukaciju i zabavu. Osim toga, internet nudi i pregršt načina za zaradu. Najbolji primjer tome su društvene mreže danas.

Društveni aspekt interneta doživio je razvoj pojavom sistema za razmjenu poruka putem interneta (eng. Bulletin Board System) osamdesetih godina XX stoljeća. Smatra se da je prva društvena mreža nastala 1997. godine pod imenom Six Degrees. Korisnicima ove mreže je bilo omogućeno stvaranje korisničkih profila, stvaranje liste prijatelja, te godinu kasnije (1998) i mogućnost pretraživanja lista drugih korisnika.

Sve su ove mogućnosti postojale i ranije, međutim Six Degrees je objedinio sve navedene mogućnosti u jednu cjelinu. Vremenom, dolazi do pojave brojnih drugih, što je rezultiralo širokom lepezom društvenih mreža danas, od kojih su Facebook, Instagram i Youtube vodeći i broje ogromne količine korisnika i pretplatnika.

Cilj ovog istraživanja je prikazati prednosti i mane korištenja spomenutih mreža. Kroz primjere, bit će prikazano kako i na koji način je moguće uspješno zaraditi putem tih mreža, bilo prodajom svojih proizvoda ili u ulozi popularnih influensera.

Internet mogućnosti

Internet, dakle, nudi razne mogućnosti objavljivanja i izražavanja, ne samo novinarima nego i onima koji putem tradicionalih medija to nisu imali priliku tj. običnim ljudima.

Deteritorijalnost i interaktivnost ključne su njegove prednosti u odnosu na tradicionalne medije. Najbolji primjer za to su društvene mreže, koje su danas u velikoj mjeri preuzele primat u trojnoj medijskoj funkciji. Osim toga, ono što ih danas čini toliko moćnim je i mogućnost "lahke" zarade, koja se isto tako nudi svim korisnicima. Pa tako su mnogi razvili svoje male "biznise" na društvenim mrežama. Riječ je o tzv. savremenom poslovanju.

Savremeno poslovanje možemo najlakše definirati kao praćenje najnovijih trendova i promjena u okolini, te adekvatna prilagodba tim promjenama. Kako je proces globalizacije jačao, nije dugo trebalo da poslovni ljudi prepoznaju potencijal društvenih mreža unutar samog procesa. Jedna od glavnih prednosti društvenih mreža bila je defintivno skoro pa potpuna vremenska i prostorna neograničenost.

Kako su društvene mreže rasle, rasle su i njihove opcije i mogućnosti korištenja, gdje je primarna djelatnost, komunikacija, postala jedna od mnogobrojnih mogućnosti koje nam društvene mreže donose. Tako dolazimo do novog pojma, a to je internet marketing. Internet marketing predstavlja novi tip marketinga, koji se koristi internetom i drugim digitalnim tehnologijama u svrhu oglašavanja i promoviranja svojih proizvoda i usluga, te ostvarivanja zadanih ciljeva. A internet marketing bi bio gotovo neizvediv da nema utjecaja društvenih mreža.

Kako se društvena tehnologija razvija, tako i direktori firmi pokušavaju održati korak. Svakim danom pokušavaju pronaći načine kako izvući kvalitetnu poslovnu vrijednost iz društvenih tehnologija. Mnoge organizacije koriste društvene mreže poput Facebooka, LinkedIna i ostalih za vanjske aktivnosti poput brendiranja, marketinga i zapošljavanja, uvijek težeći pozitivnim rezultatima uz pitanje je li to dovoljno dobar poslovni rezultat, budući da uvijek može bolje.


Koji je najvažniji razlog zbog kojeg savremena poslovanja koriste društvene mreže? (Izvor: Google)

Društvene mreže kao izvor zarade

Društvena mreža predstavlja skupinu korisnika zajedničkih interesa okupljenu oko nekog internetskog servisa uz aktivno sudjelovanje i stvaranje tih virtualnih zajednica.

Prema podacima iz 2018. godine, broj korisnika interneta u svijetu bio je veći od 50 posto. Glavni uzrok tog globalnog porasta broja korisnika je veća dostupnost popularnih smartphonea i jeftiniji pristup internetu, a između ostalog i potreba za prisustvom u tom digitalnom svijetu putem kreiranja profila na društvenim mrežama.

Osim što, kao što je već spomenuto, igraju glavnu ulogu u informiranju i zabavi, korisnici su prepoznali njihov potencijal u sferi poslovanja, odnosno zarade što iz dana u dan sve više dolazi do izražaja. Facebook, Instagram i Youtube vodeće su mreže u svijetu danas. Instagram, kao novija društvena mreža, stvorio je potpuno novi koncept marketinga i doživio značajan rast u odnosu na ostale time što je razvio pojam tzv. influenser marketinga.

Instagram je društvena mreža sa milijardom aktivnih korisnika mjesečno. Planetarno je popularna aplikacija za obradu i dijeljenje fotografija i videa putem mobilnih uređaja, besplatno. Kao rezultat toga Instagram je postao mjesto za vizualno pričanje priča svih ljudi, tako i poznatih, redakcija vijesti, brendova, muzičara i bilo koga s kreativnom strašću.

Instagram je društvena mreža koja je zabilježila najbrži porast popularnosti u odnosu na sve druge društvene mreže. Upravo to je čini tako snažnim marketinškim alatom za kompanije. Što se tiče marketinga, to znači da je lakše zadobiti pažnju kupaca putem slika ili videozapisa nego drugim vrstama sadržaja.

Velikom brzinom od pojavljivanja Instagrama, kompanije su se počele promovirati putem ove platforme. Danas više od 50 posto robnih marki koristi Instagram. Instagram je vrijedan alat za povećanje popularnosti brendova. Za uspješan oglas na Instagramu potrebno je razviti strategiju i znati svoj cilj. Ciljeva može biti raznih, primjerice skupljanje pratitelja, konstantno pozivanje na akcije koje nudi ovakav oglas, no svi oni u konačnici se svode na jedan, a to jest profit.

Influenser marketing je vrsta marketinga u kojem se fokus stavlja na ljude koji imaju utjecaj na određenom tržištu, umjesto fokusiranja na ciljno tržište kao cjelinu. On identificira pojedince koji imaju utjecaj na potencijalne kupce, te sve marketinške aktivnosti usmjerava oko tih ljudi koji se popularno nazivaju influenserima.

Influenser je izrazito popularno zanimanje među mladima, pa je i takav oblik marketinga u posljednjoj par godina doživio velik porast. Procjenjuje se da je u prošloj godini njegova globalna vrijednost bila 1,07 milijardi američkih dolara. Mikro influenserima se smatraju osobe čiji profili imaju više od 10 hiljada pratitelja, dok makro infulenceri se smatraju oni s više od 100 hiljada pratitelja.

Što je veći broj pratitelja, to je veća zarada. Većina koja zarađuje na Instagramu ima poslovne profile, a tako i statistiku. Instagram može zaista donijeti ogromnu zaradu. Najplaćenije osobe na Instagramu po objavi su: Selena Gomez, Kim Kardashian, Cristiano Ronaldo, Kyle i Kendall Jenner itd. Govori se da zarađuju oko milion dolara po sponzorisanoj objavi.

Jedna od bitnijih značajki kojima je društvena mreža Instagram doprinijela je upravo vlastita samopromocija, odnosno izgradnja svog ličnog marketinga. Svakoj osobi omogućena je prilika za zaradom ili slavom koja će također donijeti profit u konačnici. Potrebno je na jedinstven i kreativan način doprijeti do publike, što u moru konkurencije nije jednostavno, no nije ni neostvarivo.

Kada jednom profil zaintrigira publiku, s kontinuiranom kvalitetom on samo nastavlja rasti i ostvaruje si priliku za poslovanja putem Instagrama. Ovisno o broju pratilaca, svrstava se u grupu mikro ili makro influensera. Postoje brojni oblici saradnji na Instagramu, no najčešći oblik je proizvod za reklamu. Naime, razni brendovi nude proizvod za objavu s tim proizvodom kao protivuslugu. Sljedeći oblik saradnje, ujedno i najpriželjkivaniji je i proizvod i zarada. Ovakve saradnje najčešće dobijaju slavne osobe i makro influenseri. U ovisnosti o uspješnosti profila ili poznatom imenu određuje se cijena. Od par stotina do milion dolara.

Mnogi navode da je početna cijena sponzorirane objave jedan cent po pratitelju, odnosno 100 dolara za svakih 10 hiljada pratitelja, uzimaju se u obzir i faktori poput postotaka angažmana, budžeta klijenta, dužine kampanje itd. Osim saradnji s kompanijama i brendovima gdje se radi o fizički opipljivim proizvodima, također se nude saradnje u vidu usluga. Primjerice putovanja, aviokompanije nude let, hoteli smještaj i brojne druge usluge. Instagram nudi opciju plaćenog partnerstva, za ovakav oblik objave potrebno je zatražiti dozvolu od klijenta.

Primjeri iz BiH

Jedan od pozitivnih primjera kako Instagram može uspješno doprinijeti zaradi, odnosno kako se talenat može "unovčiti" otkriva Jasmina Špiodić.

Jasmina je po zanimanju socijalna radnica. Nakon što ostaje bez posla, ističe kako je to nije demotivisalo. Odlučila je upravo ljubav prema kuhanju i fotografiji pretvoriti u vlastiti mali biznis.

Tada dolazi na ideju da svoj rad počne promovisati na svom Instagram profilu. U početku joj profit nije bio vodilja, željela je samo zaraditi mali džeparac. Ipak, publika vremenom prepoznaje njen potencijal. Rastom publike, rastao je i broj saradnji, a time i broj kupaca.

Nakon nekog vremena, njene saradnje dostižu veći stepen i to na način da je mnogim brendovima postala ambasador. Potom su počele ozbiljnije saradnje u kojima se vezuje čak i ugovorom na duži vremenski period, a samim time je počela i zarađivati više. Uz sve to, počela je dobijati i prve poslovne ponude za rad i prodaju svojih kolača u slastičarnama.


Jasmina Špiodić (Izvor: Instagram)

 

Jasminina kreativnost (Izvor: Instagram)


U skladu s tim, ističe kako su njena iskustva sa korištenjem Instagram platforme više nego pozitivna. Smatra da se može dobro zaraditi i hobi pretvoriti u biznis. Digitalno doba je donijelo brojne prednosti i Jasmina ih, kako kaže, uspješno koristi. Negativnih iskustava dosad nije imala.

Ipak, iako se može poprilično zaraditi, u Bosni i Hercegovini je to u dosta manjoj mjeri nego što je slučaj u svijetu, kada je riječ o popularnim influenserima kojima je to osnovno zanimanje. Što se tiče daljih planova, ističe kako želi sve ovo da podigne na veći nivo. Trenutno ima nekoliko ozbiljnih poslovnih ponuda u čemu joj je upravo Instagram platforma pomogla, i to na način da su sponzori primijetili njen rad, trud i sve to nagradili tako što su joj ponudili ozbiljni posao koji je povezan sa njenim slasticama. Ono što Jasmina naglašava je da komunikacija, ljudi, i svakodnevne poruke podrške su ono što na Instagramu "gura naprijed". Ističe kako su njeni pratioci njen vjetar u leđa. Putem Instagrama i saradnji stekla je i mnoga prijateljstva.

Iz navedenog primjera vidimo kako je moguće hobi pretvoriti u biznis uz pomoć mreže koju većina nas koristi samo za popunjavanje slobodnog vremena. Jasmina je primjer kako sve i kada nas vlastita struka "izda", svoj talenat uspješno primjenimo na drugom mjestu, uz malo truda i upornosti. S druge strane, i Bosna i Hercegovina ima popularne influensere.

U većini slučajeva su to žene koje su svoju sreću našle u braku sa stranim državljanima, pa odlučile da promovišu svoj život tamo, što je preraslo u influenserski posao. Fokus njihovog interesa su uglavnom moda, kozmetika i lifestyle, od čega su neke od njih uspjele pokrenuti i vlastiti biznis. Sigurno smo svi čuli za popularnu Naidu Bojankovu, Sabrinu Tubić, Hanu Hadžiavdagić-Tabaković. Ali i Mirzu Mustafagića.

Mirza Mustafagić je po zanimanju diplomirani pravnik. Spontano, kroz višegodišnje iskustvo, profesionalno se izgrađuje, otvara vlastitu firmu pa influensering dolazi kako logičan slijed tog iskustva. Zajedno sa svojom majkom Amirom, zasmijava javnost polularnim i duhovitim vlogovima na Youtubeu. Prije dvije godine osnovao je i agenciju za digitalni marketing PR2M Agency. Bavi se, dakle, digitalnim marketingom, odnosno social consultingom, a njegovi klijenti su neki nod najvećih svjetskih korporacija kao štu su Solgar, Trudi, Curaprox i sl. Njegov instagram profil broji više od 32.000 pratitelja, isto kao i kao pretplatnika na Youtubeu.

Sarajka Naida Bojnakova nakon udaje nastavlja život u Turskoj, kada i odlučuje pokrenuti YouTube kanal čime je i njen Instagram profil dobio na značaju.

- Biti influenser je zaista puno više od preporučivanja proizvoda s obzirom na to da se djevojčice sve više ugledaju na nas, stoga čitava naša pojava i ponašanje na društvenim mrežama mora biti u skladu sa određenim sistemom vrijednosti – izjavila je Bojnakova za Dnevni avaz.

Ona svakodnevno iznenađuje svoje fanove duhovitim videima, promoviše modu i kozmetiku, ali i dijeli korisne savjete o majčinstvu i odgoju djece. U svemu tome, Naida ne zaboravlja svoje porijeklo. Kroz njenu tematiku redovno se provlači i Bosna i Hercegovina, pa se može reći da je i to neki vid promocije. Njen Instagram profil trenutno broji više od 117.000 pratitelja. Njen kanal na Youtubeu broji više od 80.000 pretplatnika.


Mirza Mustafagić (Izvor: Instagram)

Naida Bojnakova (Izvor: Instagram)

Hana Hadžiavdagić-Tabaković, čiji Instagram profil broji više od 490.000 pratilaca, uspješno se bavi ovim poslom, a nedavno je i pokrenula vlastiti brend. Riječ je o liniji trenerki koje su prigodne za sve prilike i cijelu liniju označila je etiketom "#OpetNajljepša".

- Instagram je moj posao, naime moja firma postoji četiri godine. Ponosna sam na svoj uspjeh, i što sam od jednog izrugivanja, hejt komentara da ličim na konja, napravila vlastiti brend, i usrećila toliko žena koje su s ponosom nosile trenerke sa znakom konja  - kazala je influenserica za Dnevni avaz.

Na ovom spisku je i Sabrina Tubić iz Kalesije koju prati više od milion ljudi. Ona trenutno živi u Dubajiu i sfera njenog interesa su uglavnom odjeća i kozmetika. Ima i svoj Youtube kanal gdje skupa sa suprugom Dinom svakodnevno zasmijava javnost šaljivim videima i raznovrsnom tematikom.

Tu je i Šejla Ramović, sestra popularne pjevačice Džejle Ramović, sa više od 114.000 pratilaca, koja uspješno koristi popularnost koju je prvobitno stekla preko svoje sestre, pa je putem društvenih mreža razvila pravi mali promotivni biznis. Najčešće reklamira i doprinosi promovisanju domaćih brendova.

Dunja Tatomirović iz Sarajeva također je jako popularna na društvenim mrežama. Omiljena je među ženama i mlađom populacijom, koja isto tako šaljivim tematskim videima zabavlja javnost. Njen Instagram profil broji više od 106.000 pratitelja.

Sabrina Tubić (Izvor: Instagram)

Šejla Ramović (Izvor: Instagram)

Dunja Tatomirović (Izvor:Instagram)

Dakle, za početak ovakve vrste poslovanja potrebno je barem 10.000 pratitelja da bi se došlo do neke minimalne zarade, oko 100 funti po postu. Ukoliko imate 30.000 pratitelja, za modni ili kozmetički post, može se dobiti oko 750 funti. U ovim slučajevima najbolji vid je trajna saradnja između brenda i influensera jer tako obje strane više profitiraju.

Ukoliko se neko odluči na ovaj korak, neophodno je strpljenje i dobra strategija. Potrebno je uliti ljudima povjerenje, reklamirati brendove koji vama odgovaraju, ne objavljivati prečesto. Trenutno se ništa ne prodaje bolje od popularnog "nsta storyja". Najzanimljivija područja za zaradu su uglavnom moda, kozmetika, lifestyle i putovanja. Ono što prolazi kod publike je autentičnost u prvom planu.

Instagram je, dakle, postao mjerilo prema kojem se diferencira kako se oblačiti i šminkati, šta jesti, gdje putovati i sl. Stručnjaci naglašavaju kako je trenutno on najbolje virtuelno mjesto za pridobiti kupce i simpatizere.

Ipak, i ovdje nailazimo na određenje probleme. Riječ je o lažnim profilima, prodaji lažnih proizvoda, lažnom predstavljanju. Ovakav način kršenja autorskih prava i zloupotreba sadržaja najčešći su problem s kojim se susreću Instagram poslodavci. Bez obzira na to, činjenica je da sve veći broj ljudi teži bavljenju ovim poslom zbog brze i lahke zarade. Postavlja se pitanje da li se polako gube neke tradicionalne vrijednosti. Kao da svi teže izgledati u skladu s onim što im se nameće, bez obzira na to sviđalo se to nama ili ne, važno je biti u trendu.

Budućnost digitalnih platformi tek dolazi. Šta nas to sve čeka? Hoćemo li na kraju svi postati neka vrsta influensera?

(Autorica je studentica Odsjeka za komunikologiju Fakulteta političkih nauka, a tekst je istraživački rad  u okviru predmeta Istraživačko novinarstvo)

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.