- Nisu ti napadi na mene slučajni baš toliko sve ovo vrijeme – izjavila je Tadić u intervjuu za Face TV.

Tezu o prijavi protiv predsjednika SDA kao uzroku kritika te stranke na račun (ne)rada Tužilaštva BiH obesmislila je upravo Tadić već narednom rečenicom, koja se odnosila na sadržaj te prijave.

- Za onu tužbu koja je bila podnijeta u Hag u vezi s genocidom, gdje se zakasnilo sa određenim stvarima – pojasnila je, šeretski se smješkajući, glavna državna tužiteljica na šta se odnosila spomenuta prijava.

- Ja za tu stvar nisam ni znao. Sada sam, kada je to kazala, izguglao i našao da su me iz RS-a optužili. To je očekivana stvar, čuvaju svoju stranu – izjavio je Izetbegović govoreći o krivičnoj prijavi.

VEZANI TEKST - Tadić zna šta će tužioci s predmetom "Respiratori", Dodikovo prisluškivanje "teško dokazivo", o "Potkivanju" ni riječi

"Ona tužba koja je bila podnijeta u Hag u vezi s genocidom", kako Tadić naziva zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije, podnesena je 23. februara 2017. godine. Nekoliko dana kasnije su Dragan Čavić i njegov Narodni demokratski pokret (NDP), sadašnji koalicioni partneri Milorada Dodika, podnijeli krivičnu prijavu protiv Bakira Izetbegovića zbog "lažnog predstavljanja", koja, kako je kazala Tadić, nije tako brzo urađena.

"Nije tako brzo urađeno" u prijevodu sa jezika glavne državne tužiteljice znači da se prijava protiv Bakira Izetbegovića više od tri godine nalazi u Tužilaštvu BiH, da u međuvremenu nisu uspjeli odmaći od formiranja predmeta, te da, očigledno, ta prijava Tadić služi kao argument kojim će nastojati opravdati kritike koje dolaze na račun selektivnog i politički instruiranog rada Tužilaštva BiH.

Dakle, Tadić je dokazala da je institucija kojom rukovodi nedovoljno sposobna da nakon više od tri godine od formiranja predmeta napravi bilo kakav iskorak, te donese odluku o obustavljanju postupka ili podigne optužnicu protiv osobe na koju se prijava odnosi.

Da se ipak "može kad se hoće" pokazuje predmet koji se odnosio na vrbovanje selefija, koji je formiran 14. marta 2019. godine, a u kojem je već nešto više od dvije sedmice kasnije donesena odluka o obustavljanju istrage protiv rođaka Gordane Tadić, tadašnjeg zamjenika ministra sigurnosti Mije Krešića i televizijskog voditelja Mate Đakovića. Za srodnike Gordane Tadić je predmet u njihovu korist riješen u rekordnom roku, dok se prijava protiv Izetbegovića godinama kiseli u Tužilaštvu BiH, tek ponekad ugledavši svjetlo dana u trenucima kada glavnoj tužiteljici zatreba izgovor kojim bi se branila od kritika na račun njenog rada.

Dok se više godina stare prijave "kisele" u ladicama Tužilaštva BiH, Gordana Tadić nudi da se institucija kojom rukovodi pozabavi aktuelnim pitanjem izbora članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Njena inicijativa je sporna s obzirom na činjenicu da Tužilaštvo BiH nije nadležno da preispituje odluke Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je imenovao novi saziv CIK-a, a naročito je sporno s obzirom na to da i u ovom slučaju Tadić javno i otvoreno zastupa stavove HDZ-a BiH.

Deponovanje prijava u ladice i njihovo zloupotrebljavanje u slučaju kritika na račun rada Tužilaštva BiH predstavlja eklatantan pritisak glavne državne tužiteljice na političke zvaničnike na koje se te prijave odnose, a koji se usude kritizirati rad Tužilaštva BiH, sa kojim nije zadovoljna cjelokupna javnost u BiH, osim čelnika nekoliko stranaka i njima bliskih osoba. S obzirom na to da je krivična prijava protiv Izetbegovića za "lažno predstavljanje" lišena bilo kakvog uporišta, a naročito pravnog, Tadić može poslužiti isključivo kao sredstvo za pritisak na predsjednika SDA, te je upravo zbog toga godinama smještena u njenoj ladici.