open-navfaktor-logo
search
Kamo dalje, rođače
Kad su ti "fiknuto tele" i Wikipedia vrh bavljenja politikom: Šta Konaković (ne) zna o NATO putu BiH
U godini kada su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić vodili rovovsku bitku sa Miloradom Dodikom oko slanja prvog ANP-a, odnosno Programa reformi u sjedište NATO-a u Briselu, što su u konačnici i uspjeli, kantonalni zastupnik Elmedin Konaković bavio se "fiknutim teletom, fiskalnim računima sa parkinga na Bjelašnici", na 45 obrtaja poput starih ploča uz to je ponavljao "Budnjo, računi, voda, tajkuni".
29.09.2022. u 14:44
get url
text

VEZANI TEKST - Od Radmanovića do danas: Dodik podržava NATO put Bosne i Hercegovine

Da nije dalje odmakao od "fiknutog teleta" i da je to njegov krajnji domet u politici, demonstrirao je svojim raskošnim neznanjem u vezi sa svakim od državnih pitanja i problema, služeći se onim što najbolje zna – spinovanjem i brzim pričanjem. 

Jer kada se Konakovića uspori na 33 obrtaja, i pažljivije posluša ono što on govori, jasno je da se služi Gebelsovim metodama: ponovljena laž deset puta ostaje laž, ponovljena 100, 1.000 puta postaje istina. To je metoda koja planira, koristeći se lažima na savršeno svjestan način, manipulirati umovima ljudi da prihvate neprihvatljivo.

- Naravno da više govorim o probosanskoj strani, Izetbegoviću i Komšiću. Napravili su najslabiji sastav u historiji Vijeća ministara. Zato najavljujem Stevandiću, Dodiku i svima njima – dolaze vam novi pregovorači. Dolaze vam pregovorači koji ne traže ništa za svoje supruge, mi tražimo jačanje institucija BiH. Znamo da se ne slažemo u svemu, ali ne pristajemo na koncept u kojem Izetbegović kaže "ako Srbi neće u NATO, mi ne idemo u NATO". Mi kažemo ovako: "ako Srbi neće u NATO, a mi hoćemo, čekat ćemo". Nema silaska sa NATO puta. Nema povlačenja. Nema 0 maraka u budžetu, ovo što oni rade – reći će Konaković po ko zna koji put gostujući na N1.

Podebljao je svoje "tvrdnje" dodatno spinom kako je "Izetbegović sišao sa NATO puta". Kada, gdje i kako, to je Konakoviću izgleda jedinom poznato jer da je upućen, kao što je neupućen, znao bi da kada se jednom "popne na NATO put silaska više nema". A to mu najbolje mogu objasniti Milorad Dodik, Mirko Šarović, Mladen Ivanić..., koji se grčevito bore protiv članstva u NATO-u i kako bi BiH bila vojno neutralna.

Razumije li onda kantonalni zastupnik upoće šta govori, odnosno zna li kada je počela reforma odbrane, ko je sjedio u Komisiji za reformu odbrane, kakve su se ključne političke bitke vodile od 2003. godine do danas da se formiraju Oružane snage BiH, da BiH kao država dođe do vrata NATO Saveza, kakva je bila i ostaje uloga SDA u tom kompleksnom procesu, koji su dokumenti usvojeni?

Prije bi se reklo da ne razumije, ali želi da ostvari cilj – kao što je počeo raditi to od februara 2018. kada je napustio SDA i tako svakog dana – lažno optuživati stranku koja ga je stvorila i sve mu dala, ponavljati kao pokvarena ploča barem 100 puta dnevno, SDA, Bakir, Sebija, režim, botovi, SDA, Bakir, Sebija, režim, botovi... I onda sa teme "fiknutog teleta" odjednom počne on govoriti o NATO putu.

Komisija za reformu odbrambenog sistema formirana je 2003. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna.

Kopredsjedavajući komisije bili su Raffi Gregorian iz NATO Štaba i Nikola Radovanović, ministar odbrane BiH.

Iz SDA član je tada bila Seada Palavrić, koja je lomila politička koplja sa SDS-ovcima, kako bi što prije Zakon o odbrani BiH bio usvojen u Parlamentu BiH, a njime definiran kao trajno opredjeljenje NATO put naše zemlje.

Suština, a koju Konaković zbog površnosti i političkog educiranja sa Wikipedije nikako da shvati, sadržana je u članu 84. ovog zakona. Između ostalog i zbog tog člana, za koji se uz pomoć predstavnika međunarodne zajednice izborila Palavrić, sa NATO puta nema kako to kolokvijalno kantonalni zastupnik kaže "silaska" i ovaj član 84. je trn u oku političarima iz RS-a.

"Aktivnosti za prijem u NATO - Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a".

Predsjedništvo BiH je 17. marta 2004. godine donijelo zaključak kojim potvrđuje da BiH i sve njene institucije moraju ispuniti potrebne uvjete za prijem BiH u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP). Članovi Predsjedništva tada su bili Sulejman Tihić, Dragan Čović i Mirko Šarović.

Pristupanjem programu Partnerstvo za mir na NATO na Samitu u Rigi 2006, naša zemlja je počela formalnu saradnju sa NATO-om.

Tri godine poslije, Nebojša Radmanović, Haris Silajdžić i Željko Komšić donose konsenzusom odluku da BiH aplicira za Akcijski plan za članstvo (MAP). U svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH SNSD-ov kadar Radmanović šalje pismo uz formalnu aplikaciju za članstvo BIH u NATO Savezu tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Jaap de Hoopu Schefferu.

- Sa velikim zadovoljstvom Vas podsjećam na uspješan sastanak u NAC+BiH formatu posvećenom sprovođenju Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP), održanom 11. marta 2009. godine. Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu – stoji na početku pisma koje je potpisao Radmanović.

Već naredne godine, BiH je na NATO Samitu u Talinu i zvanično pozvana da pristupi Akcionom planu za članstvo (Membership Action Plan). Pristupanjem MAP-u zemlja-potencijalna članica iskazuje svoje opredjeljenje da jednog dana postane punopravna članica NATO Saveza, a zauzvrat dobija pomoć i podršku Saveza prilagođenu njenim individualnim potrebama, s tim da učešće u MAP-u ne prejudicira nikakvu konačnu odluku o prijemu u članstvo.

U martu 2018. godine, Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović na sjednici Predsjedništva BiH usvajaju program pod nazivom "Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023", gdje se naglašava, da pored Evropske unije, članstvo u NATO savezu ostaje kao jedan od primarnih ciljeva vanjske politike BiH.

Članstvo BiH u NATO-u je definirano kao prioritetno pitanje i u vanjskopolitičkom dokumentu "Opći pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine iz 2003. godine". 

Početkom decembra 2018. godine ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a (Annual National Programme). Godišnji nacionalni program, odnosno ANP, koji se dostavlja NATO-u, ključni je segment MAP-a u kojem učestvuju jedino one partnerske države, koje su iskazale aspirantske namjere za članstvo u Alijansi. Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu koji se odnosi na postignuća i planirane reforme u više oblasti (političkih, ekonomskih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih).

Džaferović i Komšić su tada uvjetovali Dodika – Zoran Tegeltija neće biti imenovan za mandatara niti će biti formirano Vijeće ministara BiH ako Program reformi ne bude usvojen i proslijeđen u Brisel.

VEZANI TEKST - Bećirović se junački na TV-u borio za veći budžet OSBiH, a 2012. svojim glasom ga smanjio i "zakovao"

A kada je riječ o izdvajanju više novca iz državnog budžeta za OSBiH, Konaković bi se trebao obratiti partneru iz "sarajevske trojke" SDP-u, a posebno zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću.

On 2012. godine kao zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH sa ostalim stranačkim kolegama nije glasao za državni budžet i to na štetu većih izdvajanja za Oružane snage BiH, odnosno glasao je za njegovo "fiksiranje" na 950 miliona KM.

Zbog toga što SDA tada nije podržala takav budžet kažnjena je i izbačena iz vlasti, a SDP je sebi odabrao partnera u SBB-u.

- SDA neće podržati budžet BiH u kojem neće biti predviđena sredstva za normalan razvoj institucija BiH, evropski i NATO put, kao ni sredstva za ispunjenje zakonskih obaveza kao što su vojničke penzije – poručio je prije 10 godina aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH, tada državni zastupnik Šefik Džaferović.

Odlukom o usvajanju Globalnog fiskalnog okvira za period 2012-2015. zamrznuta je budžetska potrošnja Bosne i Hercegovine na nivou 2008. godine, i tako sve do ovogodišnjeg kada je usvojen veći iznos za MOBiH, ali samo za povećanje plaća vojnicima.

Istina, sve gore napisano nema na Wikipediji, ali može poslužiti itekako za političku edukaciju kantonalnom zastupniku, kada već hoće da se nakon "fiknutog teleta" upušta u vode visoke politike i bavi kompleksnim državnim pitanjima.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.