Prema riječima mr. sci. med. dr. Hane Helppikangas, predsjednice Euromelanoma BiH, Bosanci i Hercegovci spadaju u rizičnu grupu ljudi za nastanak ove bolesti.

- Imamo jako puno sunčanih dana, a svi oni koji su svijetle puti i imaju madeže po tijelu trebali bi povesti računa o načinu života, ne izlagati se suncu, ne samo ljeti, nego tokom cijele godine. Okidač su i madeži koje bi trebalo često pregledati i na svaki nastanak novog te promjenu boje i veličine postojećih, zatražiti mišljenje dermatologa. Osim toga, svi oni koji imaju genetske predispozicije, odnosno kod kojih je neko u porodici već imao ovu bolest, trebaju biti oprezni i barem jednom mjesečno detaljno pregledati kožu. Ono što također treba znati jeste da melanom mogu dobiti i oni koji ne spadaju ni u jednu od prethodno navedenih grupa – kaže Helppikangas.

Helppikangas: Svaka opekotina u djetinjstvu duplo je veći rizik za nastanak raka kože kasnije u životu

Helppikangas je posebno istakla pogubnost korištenja solarija, kao jednog od najčešćih okidača za nastanak melanoma kod mladih. Navela je kako je evropsko istraživanje, u kojem su učestvovali i bh. stručnjaci, dokazalo da solarij za čak 70 posto povećava rizik od karcinoma kože.

O tome se očitovala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja je istakla da nema dokaza manje štetnosti solarija u poređenju sa suncem. Štaviše, za neke uređaje ustanovljeno je da zrače i do 20 puta jače nego podnevno sunce tokom ljeta.

- Zbog svjetskog trenda da je preplanula put savremeni ideal lijepog i zdravog izgleda, mnogi rizikuju zdravlje, pa imamo sve više oboljelih mladih ljudi. Tome u prilog govori i činjenica da posljednjih godina kod sve većeg broja takvih osoba otkrivamo atipične nevuse – prekursore melanoma, što nam govori da se još uvijek ne štitimo od ultravioletnih sunčevih zraka onoliko koliko bismo trebali – dodaje Helppikangas.

Osim što je osoba u riziku od nastanka zloćudnog karcinoma, solarij pospješuje i starenje kože.

- Naravno, da to neko ko ima 20 godina neće vidjeti, ali kad uđe u 30-te i 40-te izgledat će duplo starije. Svaka opekotina u djetinjstvu duplo je veći rizik za nastanak raka kože kasnije u životu. Koža je organ koji sve pamti i toga bismo trebali biti svjesni – objašnjava Helppikangas.

Kako bi suzbile broj oboljelih mnoge zemlje u Evropi i regiji još ranije su donijele zakon kojim se mlađima od 18 godina zabranjuje upotreba solarija. I bh. entitet RS prošle godine je korištenje solarija zakonski regulisao.

- Mi smo krajem prošle godine Federalnom ministarstvu zdravlja predali inicijativu da se i mlađima od 18 godina na području Federacije BiH zabrani upotreba solarija. Osim toga, tražimo i da stariji od 18 godina, prije ulaska u solarij, moraju ispuniti upitnik i upoznati se sa činjenicom - šta im se može desiti nakon tog tretmana!? Nažalost, zbog pandemije sve je u drugom planu, pa još uvijek od ministarstva nismo dobili odgovor – kaže Helppikangas.

Udruženje oboljelih od melanoma FBiH trenutno broji oko 150 članova. Zbog mjera zabrane okupljanja, Udruženje ne radi, a predsjednik, dr. Fikret Operta, naglašava kako među oboljelima do sada nema zaraženih koronavirusom.

Operta: Među oboljelima do sada nema zaraženih koronavirusom

Kao problem i dalje ističe nedostatak imunološke terapije za sve one koji su u četvrtoj, terminalnoj fazi liječenja, iako bi, kaže, ti lijekovi, dobrodošli i onima koji su u trećem stadiju, jer bi skratili liječenje oboljelih, a državi uštedjeli novac.

- Iako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH od 2. jula 2018. oboljelima od melanoma počeo odobravati lijekove, još uvijek svi oboljeli nemaju mogućnost da ih dobiju, a razlog je nedostatak novca. Farmaceutske kuće, koje Zavodu prodaju ciljanu terapiju, snizile su cijene, ali nažalost još uvijek ni svi oboljeli u četvrtoj, terminalnoj fazi, nemaju mogućnost da se liječe imunološkom terapijom, pa su neki na listi čekanja. Kako se radi o agresivnoj bolesti, mnogi od njih putem humanitarnih akcija pokušavaju što prije prikupiti novac za lijekove. Zbog toga bi pozvao sve oboljele od melanoma, pogotovo one koji nemaju terapiju, da se učlane u Udruženje kako bismo se zajedno borili za naša prava, a prije svega za pravo na život – naglasio je Operta.

I Sead Sefić, jedan od osnivača Udruženja, naglasio je kako se lista čekanja na inovativnu terapiju ponovo stvara, jer novca u budžetu za ovu kategoriju društva nema dovoljno.

Sefić: Samo jedan ciklus liječenja jedne osobe košta oko 200.000 KM

- Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH obezbijedio je dva i po miliona KM za liječenje za oko 20 pacijenata, plus za one koji su na imunoterapiji, ali to nije dostatno. Nažalost, terapija je jako skupa i to niko sebi u privatnom aranžmanu ne može priuštiti. Samo jedan ciklus liječenja jedne osobe košta oko 200.000 KM. Države zapadne Evrope, u kojima žive puno bogatiji ljudi, stoje iza takvih pacijenata - kazao je Sefić.