Selmo Cikotić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, rekao je da je ovo prvo okupljanje regionalnih aktera vezanih za migracije u okviru projekta "Smanjenje neregularnih migracija u EU jačanjem kapaciteta struktura vezanih za migracije na zapadnom Balkanu" koji sufinansiraju Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i austrijski Ministarstvo unutrašnjih poslova (BMI).

- Efikasno i humano upravljanje migracionim tokovima za većinu zemalja, uključujući i zemlje na Zapadnobalkanskoj ruti, predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih i humanitarnih izazova današnjice. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je posebno pogođena migrantskom krizom u prethodne tri i po godine i kao zemlja koja graniči sa članicom Evropske unije kontinuirano je izložena povećanom broju nezakonitih prelazaka državne granice - istakao je Cikotić.

Naglasio je da je od početka 2018. do novembra 2021. godine na teritoriji BiH otkriveno više od 84.000 migranata od čega je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 94 posto, a zahtjev za azil u BiH je podnijelo 3,4 posto osoba od osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva.

Tranzitna zemlja prema željenoj destinaciji

- Migranti koji nezakonito ulaze, uglavnom Bosnu i Hercegovinu, kao i druge zemlje na Zapadnobalkanskoj ruti, doživljavaju kao tranzitnu zemlju prema željenoj destinaciji u EU-u. Osnovni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava u procesu upravljanja migracijama odnose se na nepostojanje političkog konsenzusa i efikasne koordinacije u oblasti upravljanja migracijama te hronični nedostatak finansijskih sredstava u svim institucijama i agencijama u čijim nadležnostima je oblast migracija i azila, kao i niz operativnih izazova kao što su: veliki nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta, zaštita državne granice, utvrđivanje identiteta, zloupotreba sistema azila, realizacija efikasnog povratka, zaključivanje sporazuma o readmisiji i sl. - pojasnio je Cikotić.

Naglasio je da je u proteklom periodu Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, u skladu sa raspoloživim mogućnostima, i u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i agencijama, lokalnim vlastima poduzimalo sve raspoložive mjere i aktivnosti kako bi Bosna i Hercegovina što efikasnije i humanije odgovorila na postojeću migracionu situaciju, u prvom redu poboljšana je kontrola kretanja migranata na prostoru BiH, poboljšan je nadzor istočne granice, i poduzet velikih broj akcija na presijecanju lanaca krijumčarenja.

- Posebno treba istaći realizaciju veoma važnog projekta na izgradnji privremenog prihvatnog centra Lipa uz podršku EU-a, međunarodnih partnera te kantonalnih i gradskih vlasti. Mi već sutra otvaramo kamp Lipa, kapaciteta 1.500 korisnika. Pojačani napori Ministarstva sigurnosti na poboljšanju upravljanja migracijama prepoznati su i u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2021. godinu. Takođe, ovom prilikom želim i da se zahvalim EU-u i Delegaciji EU-a u BiH za dosadašnju pomoć, bez koje Bosna i Hercegovina ne bi bila u mogućnosti osigurati potreban human pristup osobama koje su nezakonito ušle i borave na teritoriji BiH - rekao je Cikotić.

Sigurnosni, humanitarni i zdravstveni izazovi

Prema njegovim riječima, kao što nam je poznato, pod utjecajem određenih faktora, rute nezakonitih migracija se veoma brzo mijenjaju i u kratkom vremenu ponovo se svi mi možemo naći u situaciji sličnoj ili goroj nego što smo već bili (koja je slična sadašnjoj granici Bjelorusije i Poljske), što sa sobom nosi veoma značajne sigurnosne i humanitarne, a u doba COVID-a i zdravstvene izazove sa kojim ni jedna zemlja nije spremna da se uspješno samostalno nosi.

- Činjenica je da problem velikog broja migranata koji nezakonito ulaze ne može riješiti jedna zemlja sama, niti jedan region sam, te su veoma izražene potrebe za snažnom regionalnom i evropskom saradnjom, kao i potrebe za regionalnim pristupom u cilju zajedničkog djelovanja na planu migracionih kretanja - izjavio je Cikotić.

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini je znatno bolja nakon ozbiljne humanitarne krize prošle godine, ali je neophodno pripremiti se za budućnost, izjavila je Ylva Johansson, komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove.

Ona se video porukom obratila učesnicima konferencije i tom prilikom konstatovala da je migrantska situacija u BiH drugačija i znatno bolja.

Ozbiljna humanitarna kriza u Lipi

- Učinili ste veliki korak naprijed da popravite upravljane migracijama u BiH. Prošlog ste Božića iskusili ozbiljnu humanitarnu krizu u Lipi u Unsko-sanskom kantonu, kao i krizu vlasti. Tada je EU ponudila potporu, tehničku i finansijsku. Korak po korak situacija popravljala - rekla je Johansson.

Podsjetila je da se u petak, 19. novembra, otvara višenamjenski prihvatni Centar Lipa kod Bihaća, za čije uspostavljanje je EU izdvojila 1,7 miliona eura kako bi osigurala adekvatne smještajne kapacitete i uslove za život za oko 1.500 migranata, uključujući porodice s djecom, djecu bez pratnje i samce.

- EU sa svima sarađuje na upravljanu migracijama. Upravljanje migracijama je jedino tako moguće. EU vas podržava na putu ka članstvu u Uniji. Moramo biti spremni na budućnost - rekla je Johasson, osvrnuvši se na aktuelnu situaciju s migrantima koju je, kako je kazala, isntrumentazirala Bjelorusija, a koju niko nije očekivao prije pola godine.

Također se osvrnula na sigurnosnu situaciju u Afganistanu nakon preuzimanja vlasti od talibana.

Ocijanila je da toj zemlji prijeti velika opasnost od gladi i humanitarne krize, zbog čega moraju biti svi spremni.

- Prvo moramo pomoći Afganistancima u njihovoj zemlji i susjednim državama, a onda i ako dođe do velikih kretanja. Naša je moralna dužnost da podržimo ljude koji trebaju, ali moramo spriječiti neregularna kretanja ljudi i krijumčare koji uopšte ne mare za živote ljudi - poručila je Johansson.

Partnerstvo u regiji i razmjena informacija

Dodala je da da će EU nastaviti jačati programe na izgradnji kapaciteta, podržavajući upravljanje granicama uz pomoć Frontexa i sistema zaštite u zemljama bliskim Afganistanu, poput Irana, Pakistana i drugih centralno-azijskih zemalja ali i u Turskoj.

Kroz ovu konferenciju na najvišem nivou, koja traje do 19. novembra, želi se ojačati saradnja i partnerstvo u regiji kao i razmjena informacija i iskustava, koji su od presudne važnosti za efikasno upravljanje migracijama.

Uz učešće ministara regiona, Evropske unije i međunarodnih organizacija razgovarat će se o konkretnim prijedlozima za rješavanje pitanja u oblasti migracija. Diskusije će se voditi kroz tri panela: upravljanje migracijama, kontrola i upravljanje granicom te budući trendovi i izazovi u migracijama.

Organizator konferencije je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine uz podršku Hilfswerk International-a. Konferencija se provodi u okviru projekta "Smanjenje neregularnih migracija u EU putem jačanja kapaciteta struktura povezanih sa migracijama na zapadnom Balkanu".

Ovaj projekat sufinansiraju Fond za azil, migracije i integracije (AMIF) i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Austrije.