Ukupna inflacija je ubrzana, potaknuta cijenama hrane i prevoza, dostižući do jula 2022. godine 12 posto. Snažan rast i inflacija su bili od koristi za fiskalne prihode, dok se za deficit očekuje da će u 2022. godini dostići jedan posto BDP-a.

U drugoj polovini 2022. godine očekuje se usporavanje rasta realne proizvodnje, kako privatna potrošnja bude usporavala, zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, uzrokovanog inflacijom, kao i smanjenje neto izvoza.

Rast domaće potražnje

Kada govorimo o ekonomskim kretanjima u BiH, iz Svjetske banke su naglasili kako je rast u prvoj polovini 2022. godine 5,9 posto te da je potaknut snažnim privatnim investicijama i privatnom potrošnjom.

- Domaća potražnja je rasla po stopi od 5,5 procenata, a istovremeno je došlo do usporavanja negativnog neto izvoza u usporedbi s istim razdoljem prošle godine. Domaća potražnja raste uslijed većih investicija, podržanih infrastrukturnim radovima i većom privatnom potrošnjom - navode iz Svjetske banke.

Naglašava se kako je to potaknutu rastom nominalnih neto plaća za ukupno 10,7 posto u prvoj polovini 2022. godine i većim inostranim doznakama koje su porasle za 2,6 posto u realnom smislu.

- Rast cijena se u prvoj polovini 2022. godine ubrzao, uz neproporcionalno veći uticaj na siromašne. Ukupna inflacija se u julu 2022. godini povećala na 16,7 posto, što je inflaciju za period januar - juli 2022. podiglo na više od 12 posto, zbog rasta cijena hrane i prijevoza. Cijene hrane su nastavile s rastom do 25,5 procenata u julu, što je rezultiralo stopom inflacije za hranu od 19,3 procenta u periodu januaru - juli 2022. godine. Paralelno, cijene prijevoza su u istom periodu povećale za 26 posto, na primjer, cijena dizela je u periodu januar - juli povećana za 52 posto, uz efekat prelijevanja na ostale proizvode, povećavajući inflatorni pritisak u prvoj polovini 2022. Naglo povećanje cijena hrane i prijevoza neproporcionalno više pogađa populaciju s nižim primanjima i nameće rizike po smanjenje siromaštva u 2022. godini - navodi se u analizi.

Svjetska banka je analizirala i dio koji se odnosi na deficit tekućeg računa, vanjski deficit i bankarski sektor u BiH.

Uz povećanje uvoza roba, deficit tekućeg računa je naglo povećan na 4,8 posto BDP-a u prvoj polovini 2022. godine, sa 2,8 posto BDP-a u istom razdoblju 2021. godini. Potreba za vanjskim finansiranjem, usklađena za kapitalni priliv od 0,7 procenata BDP-a je u prvom kvartalu 2022. godini iznosila 4,1 posto BDP-a, što je dvostruko više nego godinu ranije. Nepovoljni trgovinski tokovi su, između ostalog, doveli do nominalnog naglog povećanja robno-trgovinskog deficita za 48 posto u prvoj polovini 2022. godine, odnosno do produbljenja deficita za 4,6 postotna poena BDP-a, pojašnjava se.

U kontekstu vanjskog deficita, Svjetska banka predviđa kako će se u 2022. godini povećati na 3,1 procenta BDP-a, s 2,6 u prethodnoj godini.

- Očekuje se da će se vanjskotrgovinski deficit dosegnuti 25,1 posto BDP-a tokom cijele godine. U međuvremenu, priliv usluga će se značajno poboljšati na 12,5 posto BDP-a, dijelom zahvaljujući udvostručenju broja noćenja u periodu januar - juli ove godine. Istovremeno, doznake su nešto razočarale, obzirom da se predviđa da će u 2022. godini ostati ispod osam posto BDP-a - ističu iz Svjetske banke.

Kada je riječ o bankarskom sektoru, Svjetska banka ističe kako je dobro kapitaliziran.

- Bankarski sektor je dobro kapitaliziran i njegova se profitabilnost u 2022. godini dalje povećala. Kvalitet aktive je dodatno popravljen u poređenju s prethodnom godinom i periodom prije pandemije, uz smanjenje omjera nenaplativih i ukupnih zajmova na 5,2 procenta na kraju drugog kvartala 2022. godine, s 5,7 procenata u istom periodu prošle godine i osam posto u 2019. godini - zaključuje se.

Procjene za budućnost

Na kraju ekonomskog izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Svjetska banka je analizirala i izvoz iz naše države te izglede za budućnost.

- Snažan izvoz će vjerovatno biti premašen većim uvozom, dijelom zbog infrastrukturnih projekata, što će zadržati visok trgovinski bilans od oko 25 procenata BDP-a tokom sljedeće dvije godine. To će, zauzvrat vjerovatno povećati deficit tekućeg računa na više od 5,3 posto BDP-a u 2023. godini i nešto ispod 4,5 posto BDP-a u 2024. godini, bez obzira na prelazak na fiskalni suficit tokom srednjoročnog perioda - ističu iz Svjetske banke.

U zaključku, iz Svjetske banke su naglasili da se predviđa kako će inflatorni pritisak trajati duže nego što se prvobitno očekivalo, a sve zbog poremećaja na tržištu energije zbog rata u Ukrajini.

- Kad su izgledi u pitanju, dominantno je prisustvo rizika. Produženi efekti rata u Ukrajini mogu imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenja povjerenja potrošača i poslovne zajednice. Neizvjesnosti u vezi s ratom i sankcijama mogu potkopati oporavak u Evropske unije, što ima negativan uticaj na potražnju za izvozom iz Bosne i Hercegovine, osim kad je u pitanju energija. Negativna kretanja na tržištu rada širom EU bi također mogla ograničiti priliv doznaka, koje podržavaju privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici bi mogli dalje otežati domaće političke tenzije, uz negativne posljedice za poticanje toliko potrebnih strukturnih reformi", zaključuje se u izvještaju Svjetske banke.