open-navfaktor-logo
search
NATO put BiH
Između zakona i Dodikovog predomišljanja: Zašto je utjecaj Rusije na BiH maligan, a SAD-a nije?
Suštinska razlika između utjecaja SAD-a i Rusije, zbog koje je jedan od tih utjecaja okarakteriziran kao maligan i koji se kao takav mora "problematizirati u moru postojećih utjecaja", jeste činjenica da je jedan zasnovan na Ustavu i zakonima BiH, a drugi, onaj ruski, je u suprotnosti sa onim što nalaže domaći ustavno-pravni okvir
21.10.2019. u 13:55
get url
text
Petar Ivancov i Milorad Dodik

U Bosni i Hercegovini, tvrdi član Predsjedništva naše zemlje Milorad Dodik, ne postoji maligni ruski utjecaj. Ne samo da ne postoji "maligni utjecaj", već, tvrdi Dodik, "gotovo da nema ruskog političkog utjecaja u BiH".

Ove tvrdnje je Dodik podijelio sa javnošću nakon sastanka sa premijerom Rusije Dmitrijem Medvedovom, koji je, s druge strane, samo dan ranije zaprijetio da bi ulazak BiH u NATO mogao imati "veoma ozbiljne posljedice".

Da ruski utjecaj ipak postoji, potvrđuje i čak 13 Dodikovih sastanaka sa ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovom tokom posljednje godine, te bezrezervna usklađenost njegove politike sa potrebama Rusije na ovim prostorima.

- U BiH postoji utjecaj svih drugih. I čak i da postoji ruski utjecaj, zašto bi se problemetizirao u moru utjecaja koji tamo postoje – dodala je nakon sastanka sa Medvedovom predsjednica bh. entiteta RS Željka Cvijanović.

Kada govore o utjecajima "svih drugih", zvaničnici SNSD-a uglavnom misle na utjecaj SAD-a, navodeći kako se "odlazeća administracija" te zemlje miješa u unutrašnja pitanja BiH insistirajući na nastavku puta naše zemlje ka članstvu u NATO-u.

Suštinska razlika između utjecaja SAD-a i Rusije, zbog koje je jedan od tih utjecaja okarakteriziran kao maligan i koji se kao takav mora "problematizirati u moru postojećih utjecaja", jeste činjenica da je jedan zasnovan na Ustavu i zakonima BiH, a drugi, onaj ruski, je u suprotnosti sa onim što nalaže domaći ustavno-pravni okvir. Ta se razlika ponajviše ogleda u pitanju NATO integracija BiH.

Za ruskog ambasadora Petra Ivancova je Rezolucija Narodne skupštine RS-a o vojnoj neutralnosti adekvatan pravni osnov za zaustavljanje NATO puta naše zemlje.

- To je odluka parlamenta RS-a i mi je kao takvu poštujemo. Naravno, u ranijim godinama, 2009. i 2010. potpisani su neki dokumenti i poslana pisma, ali treba biti svjestan da su se međunarodni odnosi danas mnogo promijenili u odnosu na taj period – kazao je Ivancov u jednom od ranijih intervjua za Srnu.

Prema Ustavu BiH, nadležnost za vođenje vanjske politike ima Predsjedništvo BiH, a ne entitetski parlamenti. Da Ivancov, ali i ostali zvaničnici iz RS-a, zaista poštuju entitetske institucije, uvažili bi odluku Ustavnog suda RS-a prema kojoj je Rezolucija politički stav, a ne obavezujuća odluka, te da kao takva ne može biti nikakav pravni osnov za zaustavljanje NATO puta BiH.

O irelevantnosti percepcije međunarodnih odnosa iz perspektive ruskog ambasadora u odnosu na ranije donesene zakone i odluke u BiH je suvišno govoriti. Međutim, pohvalno je da, za promjenu, Ivancov priznaje postojanje ranije utvrđenih odluka nadležnih institucija u BiH, koje su još na snazi i na čiju validnost ne mogu utjecati bilo kakve promjene na geopolitičkom planu.

Nezavisno o međunarodnim odnosima, u BiH je još na snazi Zakon o odbrani, koji je usvojen 2005. godine i čiji član 84. nalaže Parlamentarnoj skupštini, Vijeću ministara, Predsjedništvu, te svim subjektima odbrane, da "u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti provedu potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".

Na temelju tog zakona je i Predsjedništvo BiH 10. juna 2009. godine usvojilo zaključak u kojem se navodi da će ta institucija uputiti formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u, a na sjednici je usvojen i tekst pisma koje će tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović (SNSD) uputiti tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Jaap de Hoopu Schefferu.

- Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH – navodi se u Radmanovićevom pismu.

Uz pismo je Radmanović dostavio i formalni zahtjev za MAP, naglasivši da je "dalji napredak prema članstvu u NATO-u krucijalno važan za BiH". MAP je u međuvremenu aktiviran, a dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) je prva obaveza BiH u okviru MAP-a.

Međutim, Dodik se u međuvremenu "predomislio", te nastoji svoje "promijenjeno mišljenje" nametnuti kao dominantno u odnosu na Ustav BiH, Zakon o odbrani i relevantne odluke i strategije Predsjedništva BiH te, u krajnjem slučaju, u odnosu na volju ogromne većine građana BiH koji žele članstvo BiH u NATO-u i čija je volja artikulirana kroz važeće zakone i odluke.

S obzirom na to da je stav SAD-a u potpunosti usklađen sa Ustavom BiH i svim navedenim zakonima, odlukama i strategijama, te da stimulira poštivanje vladavine prava, njihov utjecaj se ni u kom slučaju ne može "problematizirati" na isti način kao utjecaj Rusije, koji se odvija daleko van ustavno-pravnog okvira BiH i koji je kao takav itekako "maligan".

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.