U Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorena je gostujuća izložba "Tri života Sarajevske hagade" iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine koja u Zagrebu ostaje otvorena do 29. septembra 2019, javlja Anadolu Agency (AA).

U zagrebačkom Arheološkom muzeju izložen je novi faksimil Sarajevske hagade objavljen 2018. godine u izdanju Zemaljskog muzeja BiH.

Ambasador Države Izrael u Hrvatskoj Ilan Mor, koji je izložbu službeno otvorio, istaknuo je kako su uz Sarajevsku hagadu od 14. stoljeća do danas vezana najmanje četiri čuda, a to je činjenica da je Hagada preživjela špansku ekspanziju, potom dolazak u Veneciju i prolazak kroz ruke rimokatoličkog cenzora, potom dolazak u Sarajevo i opstanak pod nacističkim, ustaškim režimom, a na kraju opstanak tokom rata u BiH 90-ih godina.

-Hagada nam otvara prozor u život Židova u srednjem vijeku, ona je svojevrsni podsjetnik iz tog vremena vrlo napredne židovske zajednice u Španiji i posebno svjedočanstvo društvenog života. Nije čudo da Bosna i Hercegovina gleda na ovo djelo kao na njihovu Mona Lisu i čuva je kao dragocjenost - kazao je ambasador Mor.

Direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Mirsad Sijarić kazao je kako je izložba "Tri života Sarajevske hagade" otvorena u Sarajevu 1. februara ove godine povodom 131. godišnjice postojanja Zemaljskog muzeja BiH.

-Sarajevska hagada je sigurno najpoznatiji predmet koji se kod nas nalazi, jedan od tri miliona predmeta, koliko čuvamo u našim zbirkama. Za njega vlada velik interes, ne samo u BiH i Evropi, nego zaista na globalnom nivou. Sarajevska hagada se smatra, od stručnjaka koji se bave srednjovjekovnom hebrejskom umjetnošću, najvrednijim rukopisom te vrste u svijetu. Ona se u Zemaljskom muzeju BiH čuva od 1894. i samo je jednom prilikom napustila Sarajevo - kazao je Sijarić.

Saradnju s Arheološkim muzejom u Zagrebu Sijarić ocijenio je odličnom, istaknuvši kako dva muzeja često međusobno gostuju izložbama, a za Hagadu se, istaknuo je, interesiraju ponajvažniji svjetski muzeju poput Louvrea.

Koautorica izložbe "Tri života Sarajevske hagade" Aleksandra Bunčić istaknula je kako izložba nosi ovaj naziv jer prati i rasvjetljava put Sarajevske hagade od 14. stoljeća i kraljevine Aragon u kojoj je rukopis nastao, preko Italije 17. stoljeća gdje je rukopis pregledan od rimokatoličkog cenzora koji je ustanovio kako rukopis ne sadrži ništa protiv Rimokatoličke crkve, pa do Sarajeva, odnosno Zemaljskog muzeja u 19. stoljeću, kada je rukopis otkupljen od novoosnovanog muzeja.

-Mi smo prepoznali priliku da je Sarajevska hagada sada u fokusu, ne samo znanstvene javnosti nego javnosti općenito i smatrali smo da je to dovoljan razlog da nakon gostovanja u gradovima BiH gostuje i u Arheološkom muzeju u Zagrebu - kazala je Bunčić.

Hagada je rukopis koji se koristi za vrijeme židovskog obreda Pesaha, odnosno praznika oslobođenja Jevreja iz 400-godišnjeg ropstva u Egiptu, a cilj njezinog proučavanja je da se novi naraštaji uvijek prisjećaju tog događaja. Sarajevski rukopis, i hagada općenito kao rukopis, pojavljuje se u 14. stoljeću kao samostalna knjiga, a prije toga je obično bila dijelom molitvenika, relativno je skromnih dimenzija i pogodna za oslikavanje.