Iako se ovaj dan obilježava u doba pandemije Covid-19 kada je neophodno pridržavanje općih mjera zaštite tokom bolesti uzrokovane koronavirusom, ne smijemo zaboraviti na univerzalna ljudska prava, uključujući prava osoba s autizmom.

Kako kaže doc. dr. Amra Memić Serdarević, direktorica neuropsihijatrijske discipline KCUS, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije autizam se javlja kod 20 - 60 djece na 10.000 rođenih.

- Autizam se javlja u ranom djetinjstvu, najčešće prije treće godine života i traje do kraja života. Učestalost autizma je ista u svim sredinama bez obzira na rasnu, nacionalnu i etičku pripadnost, socijalni i ekonomski status.

Autizam je razvojni poremećaj koji karakterišu poteškoće u komunikaciji i socijalnoj interakciji, te stereotipni obrasci ponašanja i interesovanja. Ovaj poremećaj ima neurobiološku osnovu i pretpostavlja se da u njegovom nastanku imaju  ulogu  razni faktori: genetski, rana oštećenja mozga, biohemijski, imunološki i uticaji sredine", rekla je doc. dr. Memić - Serdarević.

Dijagnostika i tretman djece sa autizmom se obavlja na Odjelu za Dječiju i adolescentnu psihijatriju koja je u sklopu Psihijatrijske klinike KCUS. To je jedini Odjel dječije i adolescentne psihijatrije sa stacionarom  u Federaciji BiH, na kojem se tretiraju djeca uzrasta od tri do 18 godina. Akcenat rada odjela je na dnevnom tretmanu, dok se na stacionar primaju djeca i adolescenti sa težim psihičkim smetnjama: akutna psihotična stanja, pokušaji suicida, djeca opasna po sebe i okolinu, te ona upućena iz drugih kantona FBiH.

Doc. dr. Memić – Serdarević ističe da se na Klinici pružaju usluge djeci sa raznim poteškoćama u razvoju, ponašanju i emocionalnim smetnjama, poteškoćama u savladavanju školskog gradiva, adolesecentnih kriza do najtežih psihijatrijskih oboljenja kao što su psihotična stanja i pokušaji suicida. Pružaju se usluge tercijarnoga nivoa zdravstvene zaštite. Djeca i adolescentni su uključeni u socioterapijski tretman (play, okupaciono-radnu terapiju, muzikoterapiju, grupnu socioterapiju), psihoterapiju (individualno i grupnu), te po potrebi i u psihofarmkološki tretman, a roditelji u savjetovanje i psihoedukaciju (individualno i grupe roditelja), škola u bolnici (on-line nastava).

- Popunjenost Odjela tokom pandemije je 100%, dok je prije pandemije bila oko 150%. Pregledali smo 384 djece i adolescenata i pružili oko 1.500 usluga djeci i roditeljima iz drugih kantona, kao i onim koji nisu bili u mogućnosti doći na Odjel pružali smo telefonske konsultacije. Također, roditelji djece koja su bila na stacionaru Odjela mogli su telefonski dobiti informacije o stanju njihovog djeteta s obzirom na to da posjete nisu bili dozvoljene. Sva djeca koja se primaju na hospitalno liječenje su na prijemu radila test na COVID-19 i bila na opservaciji dok se ne dobije rezultat testa. Djeca i roditelji su dobijali termine za pregled, kako ne bi više osoba bilo istovremeno u čekaonici. Svi su prethodno morali proći kroz trijažni punkt - rekla je doc. dr. Memić Serdarević.

Ističe da je u zadnjih nekoliko godina registrovan povećan broj djece iz autističnoga spektra koji se javljaju na Odjel zbog dijagnostike i tretmana. Najveći broj djece je bio hospitaliziran na Dnevnom tretmanu. Djeca upućena iz drugih kantona FBiH, kao i teži slučajevi su uz majku bili hospitalizirani na našem stacionaru. Veliki broj djece se kontinuirano prati kroz  ambulante Klinike.

- Tokom pandemije je pregledano oko 50 djece iz autističnoga spektra, od toga ih je pet  bilo hospitalizirano na stacionaru sa majkom, dok su ostali bili tretirani u okviru Dnevnog tremana i kroz ambulantne preglede. Djeca su uključena u play terapiju, muzikoterapiju, okupacionu terapiju, bihevioralna terapija, učenje socijalnih i komunikacijskih vještina, a po potrebi i psihofarmakološki tretman. Kod djece koja nemaju razvijen govor koristimo se slikama i pločama s fotografijama predmeta pomoću kojih mogu pokazati što žele. To omogućuje bolje razumijevanje djeteta, a njih potiče na komunikaciju, verbalizaciju i vokalizaciju. TEACCH metoda je zasnovana na vizualnim podražajima i uvodi red u svijet koji je za njih prilično zbunjujući - pojasnila je Memić Serdarević.

Prema riječima prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS, za vrijeme pandemije COVID-19, neuropsihijatrijska disciplina radila je u skladu sa naredbama Kriznog štaba KS i KCUS-a.

- Iako smo podnijeli najveći pritisak Covid -19 bolesnika, KCUS nikada nije prestajao s radom. Godinu dana liječili smo sve Covid bolesnike i uporedo s tim nismo uskratili usluge najtežim bolesnicima u redovnom programu rada. Poduzete su mjere da se organizira rad adekvatno epidemiološkoj situaciji. Za vrijeme pandemije Klinika za psihijatriju pružala je usluge djeci i adolescentima sa psihičkim smetnjama poštujući epidemiološke mjere kroz ambulantne preglede, dnevni tretman, te stacionarni tretman. Pojava pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 snažno utiče na mentalno zdravlje odraslih ali i djece. Značajno mijenja njihov život što dodatno izaziva stres, odnosno niz stresnih reakcija, povećava rizik od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i drugih rizičnih ponašanja, dovodi do pojave psihosomatskih simptoma i prijetnja je mentalnom zdravlju djece, pojedinaca i cijeloga društva. Uloga stručnjaka mentalnoga zdravlja je od izrazite važnosti u ovakvim situacijama, osobito kontinuitet u pružanju usluge.

Važno je istaći da je KCUS sve vrijeme pandemije pružao sekundarnu i tercijarnu uslugu svim svojim korisnicima. Postoje mnoge bolesti koje moramo liječiti bez obzira na pandemiju. Tako i radimo - rekla je prof. dr. Izetbegović.