Subota, 28.05.2022.

Izjave su jedno, ali praksa...: Je li realno usvajanje zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida

Lideri stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska, prvenstveno SNSD-a, ali i HDZ-a BiH imaju priliku da pokažu da li su iskrene ili politikantske njihove izjave da im nije sporan sadržaj dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH već činjenica da ih je nametnuo visoki predstavnik.

VEZANI TEKST - Čović se opet loše pravda, tvrdi da nije sporan Inzkov zakon, već da je pokušao vratiti Srbe u institucije

Dopune Krivičnog zakona BiH je na kraju svog mandata u julu nametnuo Valentin Inzko, a njima se, ukratko, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Sada je novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio pismo bh. parlamentarcima u kojem ističe da će OHR povući nametnute dopune Krivičnog zakona BiH kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvoji "svoje".

Schmidt poziva na usvajanje zakona kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

VEZANI TEKST - Visoki predstavnik poslao pismo PSBiH: Usvojite novi zakon o negiranju genocida pa ću povući Inzkov

Postavlja se pitanje koliko je to realno. S jedne strane, imamo izjave Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, koji govori da oni ne negiraju sadržaj "Inzkovog zakona" i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, koji, u suštini, govore o potrebi donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a s druge strane imamo niz bezuspješnih pokušaja proteklu deceniju da se upravo u Parlamentu BiH donese ovakav zakon, bezuspješnih zbog stranaka iz RS-a i HDZ-a.

Uostalom, i u samoj odluci Valentina Inzka kojom je nametnuo dopune Krivičnog zakona stoji: "Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članu 2. tog zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta".

Adil Osmanović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da je na pozetu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ili parlamentarne stranke iz RS-a.

- Čuli smo od svih predsjednika političkih stranaka, uglavnom iz entiteta RS, da je njima problem što je dopune Krivičnog zakona donio visoki predstavnik, a ne sam sadržaj. Put je sada da Parlamentarna skupština BiH usvoji taj zakon, a onda se mogu raditi izmjene ili da Vijeće minstara BiH, Ministarstvo pravde BiH, usvoji dopune Krivičnog zakona BiH i uputi ga u parlamentarnu proceduru – rekao je Osmanović.

Istakao je da one mogu biti usvojene ako sadrže ono što je predviđeno dopunama Krivičnog zakona BiH koje je donio Valentin Inzko.

VEZANI TEKST - Udruženo negiranje genocida: Čović i družina iz HDZ-a su godinama glasali protiv zabrane ili suzdržano

- Ali oni koji smatraju da je probelm što je dopune zakona nametnuo visoki predstavnik treba da povuku poteze. To je Vijeće ministara BiH. Ako su iskreni kada daju izjave, onda je to realno, a ako su te izjave politikantske, onda je nerealno očekivati – dodao je Osmanović.

Pitanja o usvajanju zakona kojim bi se zabranilo negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca te o tome da li će poduzeti korake ka tome uputili smo i Nikoli Lovrinoviću, predsjedniku Kluba zastupnika HDZ-a BiH, ali nam nije htio ili mogao odgovoriti.

Odgovor nismo uspjeli dobiti ni od Snježane Novaković-Bursać, predsjednice Kluba zastupnika SNSD-a, Branislava Borenovića, predsjednika PDP-a i zastupnika te stranke u Parlamentu BiH, ni Mirka Šarovića, predsjednika SDS-a i zastupnika u državnom Parlamentu.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh