Izetbegović je, obraćajući se prisutnima, istaknuo da je neupitan utjecaj zemalja Jugoistočne Evrope na budućnost Evropske unije (EU), ali da je upitna forma u kojoj će učestvovati u kreiranju te budućnosti. 

- Mi želimo da doprinos damo kao punopravne članice - poručio je Izetbegović. 

Predsjedavajući Doma naroda je naglasio da države aspirantice moraju provesti obimne političke i ekonomske reforme, te da je to vitalno važan proces. Podsjetio je da je evropski put BiH trenutno u zastoju. 

- Razlog za to su blokade i kriza koje su uzrokovale političke snage iz entiteta RS, samo zato što im je zakonski zabranjeno negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca. Građani BiH su trenutno taoci onih koji smatraju da je njihovo neotuđivo pravo negirati genocid i odlikovati presuđene ratne zločince - upozorio je Izetbegović. 

Također je upozorio na primjere diskriminacije u entitetu RS, te da predvodnici takve politike ugrožavaju Dejtonski sporazum, a samim tim i mir i stabilnost. 

- Posljedice takve antievropske i anticivilizacijske politike ne snosimo samo mi u BiH, već ona može destabilizirati cijeli region, pa i EU - kazao je Izetbegović. 

Pozvao je države članice EU-a na nultu stopu tolerancije prema kreatorima destruktivne politike, te na korištenje mehanizama kojima se može zaustaviti i spriječiti destabilizacija prilika. 

- Sve što je potrebno da bi se mir i stabilnost sačuvali, te da bi BiH što prije nastavila svoj evropski put, jeste striktno poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava, važećih zakona i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istaknuo je Izetbegović. 

U tom je kontekstu ukazao i na potrebu provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava i eliminiranje diskriminacije u izbornom procesu. 

- BiH je država koju čine dva entiteta, tri naroda, ali i četiri političke grupacije - bošnjačka, srpska, hrvatska i građanska. Ova posljednja je barem dvostruko zastupljenija u Parlamenarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH od hrvatskih stranaka. Uprkos tome, ovu grupaciju žele da "zbiju" u bošnjačku kvotu od 33 posto, iako bošnjačke i građanske stranke čine 60 posto glasačkog i parlamentarnog tijela - izjavio je predsjedavajući Doma naroda.

Izetbegović je ukazao na praksu zloupotreba ovlasti domova naroda, ali i na nezadovoljstvo stranaka sa hrvatskim etničkim predznakom zbog načina izbora predstavnika u institucijama vlasti. 

- Oba zahtjeva moguće je uskladiti izmjenama Ustava i Izbornog zakona, ali se to mora uraditi uporedo. U provedbi presuda Evropskog suda moguće je povećati šanse hrvatskih stranaka u izboru članova Predsjedništva, ali se istovremeno moraju reducirati nadležnosti domova naroda isključivo na zaštitu precizno definisanih vitalnih nacionalnih interesa - pojasnio je Izetbegović. 

Podsjetio je da su uklanjanje veta u procesu donošenja odluka i reduciranje ovlasti domova naroda zahtjevi Evropske komisije i Venecijanske komisije. 

- Zbog toga od predstavnika EU-a očekujemo da, u skladu sa vlastitim principima, aktivnim angažmanom pomognu u donošenju adekvatnog rješenja za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH - poručio je Izetbegović. 

Konferenciji, koja je održana u organizaciji predsjednika Narodne skupštine Mađarske Laszla Kovera, su, osim predsjednika parlamenata, prisustvovali i premijer Mađarske Viktor Orban i Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi. Učesnici Konferencije usvojili su zajedničku izjavu kojom se potvrđuje predanost evropskim integracijama, te se pozivaju članice EU-a da ubrzaju proces proširenja, saopćeno je iz Kabineta predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića.