Izetbegović je govorio o oprečnim izjavama od toga da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dogovorio održavanje sjednice Narodne skupštine RS-a na kojoj su doneseni sporni zaključci o prenosu nadležnosti do izjava glasnogovornika predsjednika Vlade Mađarske da je problem "integracija dva miliona muslimana u EU".

Na pitanje da li je dobijen ikakav zvanični odgovor institucija EU-a, te hoće li bit pozvan ambasador Mađarske na konsultacije u Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, Izetbegović je kazao kako Parlament BiH nema običaj zvati ambasadore na odgovornost, već je to mandat Predsjedništva BiH, ali ne zna da li će to oni uraditi.

- Što se tiče izjava Varhelyja i tvrdnji da je on bio u koordinaciji s Dodikom, mislim da su te stvari jučer demantovane, da je on samo upoznat da stvari idu u tom smjeru, da nije koordinirao niti dogovarao, barem on tako tvrdi. Mi generalno smatramo da ta politika iz EU-a, u odnosu na ovo što radi Milorad Dodik, je suviše mehka, da se nedovoljno suprotstavlja, nedovoljno upozorava na vrijeme Dodika da ne ide u smjeru koji će nanijeti štetu i njemu i nama, u BiH. Mislim da će ta politika da bude odlučnija ubuduće - rekao je Izetbegović.

Dodao je kako je jutros razgovarao sa šefom Delegacije EU-a i specijalnim predstavnikom EU-a u BiH ambasadorom Johannom Sattlerom koji mu je rekao da Varhely nije ništa koordinirao već je bio samo upoznat s tim šta se dešava.

- Mi očekujemo, kada se takve stvari dešavaju oštru i jasnu reakciju međunarodne zajednice. Ja sam to jutros kazao Sattleru na telefon - rekao je Izetbegović.

Govorio je i o najavi da će predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban u posjetu BiH doći krajem januara 2022. godine, te da li je njegovo prisustvo poželjno u BiH, odnosno ko će s njim razgovarati. Izetbegović je ocijenio kako o tome da li je njegovo prisustvo poželjno ili nije, nakon izjava koje je imao i raznovrsnih postupaka, te zaštitničkog odnosa prema Dodiku, ne bi o tome spekulirao niti se na to osvrtao.

- Mislim da sa svakim treba razgovarati. Jer ako ne razgovaramo, mislim da stvari pogoršavamo. Dakle, sa svakim u regionu. Bez obzira na to šta se nama dopadalo šta se kaže u Beogradu, u Zagrebu, u Budimpešti, Moskvi… Mi trebamo te stvari da pokušamo rješavati i amortizovati. Ne treba da Orban zna samo pola istine, recimo, koju mu ponudi Milorad Dodik jer nije uzalud da narod kaže "Pola istine je cijela laž". Treba da čuje i drugu polovinu istine da bi se te stvari izbalansirale tako da ja mislim da treba primiti Orbana i da mu treba predočiti kako zaista stoje stvari, izbalansirati poluistinu s kojom on očigledno raspolaže - rekao je Izetbegović.

Prokomentarisao je i najavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o tome da će u januaru naredne godine donijeti entitetski zakon o VSTV-u, zabraniti djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH na teritoriji RS-a. Govorio je o tome kakav će biti odgovor Parlamentarne skupštine i institucija BiH. Izetbegović je rekao kako se tu vidi šta je prvashodni cilj Dodika.

- To je zaustaviti pravosuđe da djeluje u RS-u i da na kraju krajeva i njega pozove za neke stvari na odgovornost. Zato je potrčao s tim prije svega ostalog. To će biti konkretan, ako se usudi da krene u tom smjeru, konkretan udar na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, na reformske procese, na Dejtonski mirovni sporazum. Tako da će morati da dobije odgovor. Dakle, na antidejtonske djelatnosti mora biti reakcija OHR-a, inače ne znam čemu nam služi u BiH, ako će dopustiti da se konkretno krene u jedan tihi državni udar. A institucije koje štite taj ustavnopravni sistem, također moraju da reaguju, prije svega Tužilaštvo. Od Parlamentarne skupštine koja je dovedena na ovaj način, u pitanje s nedolaskom srpskih zastupnika, ne možemo puno očekivati, ali tu je Tužilaštvo, SIPA, OSA, svako treba da radi svoj posao - rekao je Izetbegović.

Upitan je da li će biti izbora 2022. godine, odnosno šta ako se ne usvoji budžet institucija BiH kako to sprovesti i hoće li uopće biti dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH do početka maja naredne godine Izetbegović je kategoričan.

- Izbora mora biti i izbora u BiH će biti. Ko ne želi izbore, ne mora da izađe na njih, sam sebe isključi. Mislim da su to dvije stranke SNSD i HDZ koji imaju deset od 42 zastupnika, manje od četvrtine zastupnika imaju. Oni ne mogu oteti pravo građanima i biračima da izađu, osnovno demokratsko pravo. Iznaći će se načini da se sredstva nađu za izbore, ali ja mislim da ćemo morati riješiti i sam budžet, ako bude trebalo da OHR nametne budžet, uključujući i ovu stavku koja se odnosi na izbore. Mislim da će i to morati uraditi jer na jedno ovakvo ponašanje, kakvo imamo od SNSD-a i Dodika, mislim da treba na sličan način odgovarati, da će morati naći način i međunarodna zajednica da se nosi sa ovakvim politikama, zajedno s nama, nekim patriotskim strankama - rekao je Izetbegović.