VEZANI TEKST - Žestoke rasprave: HDZ vrši pritisak na SDA i opoziciju iz FBiH, kako se ponašaju Palmer i Eichhorst

Palmer i Eichhorst pokušat će još jednom posredovati u pregovorima bh. političkih lidera u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.

Od njihovog posljednjeg dolaska 29. novembra prošle godine, kada su posao na sebe preuzeli eksperti koje su delegirale stranke, pa do sada, konkretnog dogovora još nema i sve visi u zraku.

Eksperti koje je predložila SDA uradili su amandmane na Ustav FBiH kojima se otklanjaju sve blokade prilikom imenovanja predsjednika FBiH, Vlade FBiH i sudija Ustavnog suda FBiH. HDZ nije predložio ništa, ali je općepoznat njihov stav – "legitimni izbor" člana Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda FBiH, gdje isključivo Hrvati biraju Hrvate.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je prošle sedmice kako se s predstavnicima američke administracije i dalje vode intenzivni pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva.

Potom je uslijedio susret u Dubrovniku premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji se dan poslije u Mostaru sastao sa Čovićem.

Ova dva sastanka pokazatelj su kako se pokušava napraviti neki pomak koji bi vodio ka okončanju ne samo pregovora o izbornoj reformi, već i okončanju političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini.

Plenković i Izetbegović su nakon dubrovačkih razgovora naglasili, kako je to javnosti saopćeno, potrebu pronalaska konsenzusa o izbornoj reformi s ciljem ostvarivanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih, te uklanjanja blokada u funkcionisanju institucija.

- Svako nešto treba dati da bi i dobio. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. U principu sam optimista da se riješi u narednih mjesec dana. Učinit ću sve da se stvari poprave - kazao je Izetbegović dan poslije u Mostaru gdje se sastao sa Čovićem.

Hipotetički, ako bi "svako nešto trebao dati da bi i uzeo", stvari bi se mogle postaviti ovako.

Čak i ako bi se udovoljilo zahtjevu Dragana Čovića da u Predsjedništvu BiH mora sjediti član (uz brisanje etničkog prefikasa) izabran isključivo hrvatskim glasovima, onda bi on, recimo, morao pristati na prijedlog brisanja etničkog prefiksa i reduciranja nadležnosti Doma naroda FBiH i njegovo svođenje na nivo Vijeća naroda RS-a, gdje bi se razmatrao samo vitalni nacionalni interes, a ne kao što je sada to slučaj da ovaj dom ima čak i veće ovlasti od Zastupničkog doma FBiH.

VEZANI TEKST - Izetbegović sa Plenkovićem: Kako vratiti i osnažiti povjerenje i saradnju dviju susjednih država

Naravno, Čović na takvo šta, čak i pod uvjetom da mu se udovolji kod izbora člana Predsjedništva BiH, teško da će ikada pristati jer zna da je Dom naroda FBiH njegova glavna poluga upravljanja svim procesima u Federaciji i poluga za generiranje kriza i blokade procesa. FBiH je u blokadi jer Čović i HDZ ne dozvoljavaju implementaciju rezultata Općih izbora 2018, tako da su predsjednik i potpredsjednik FBiH i Vlada još iz starog saziva 2014. godine. Također, blokirali su i izbor sudija Ustavnog suda FBiH. 

Šta onda?

U političkim kuloarima se može čuti, da sada postoje i varijante odgađanja održavanja Općih izbora za šest mjeseci, pa čak i godinu, kako bi se pokušalo implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, na čemu insistiraju i Palmer i Eichhorst.

Otuda i Čovićeva posljednja izjava, iako je i sam najavljivao mogućnost bojkota izbora i mostarizaciju BiH ako se ne dođe do rješenje u izbornoj reformi, da ne bi ništa bojkotovao dok se još traga za rješenjima, te da uvijek neko ima negdje u rezervi strategiju B, strategiju C.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u bh. entitetu Republika Srpska, njihov stav je jasan, a to je da nema brisanja etničkog prefiksa te da član Predsjedništva BiH mora biti biran kao i do sada direktno na izborima, a ne indirektno u Parlamentu BiH kao što su to stranke iz FBiH predlagale.