open-navfaktor-logo
search
Utrka za Predsjedništvo
Izbori idu, izborima se nadam: Čović najavljuje blokade, Komšić novu kandidaturu
Nakon što je sinoć održao govor pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija (UN), predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić najavio je da će ponovo biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. 
23.09.2021. u 21:01
get url
text

- Mislim da ovo nije ni vrijeme ni mjesto za takva pitanja, meni je sad najlakše da vam kažem da hoću. Ali evo da ne bude da bježim od odgovora reći ću to, hoću. Bit ću ponovo kandidat. Već sam to ranije nagovještavao - rekao je Komšić u izjavi za Al Jazeeru.

VEZANI TEKST - Predsjedništvo BiH i Dom naroda FBiH: HDZ ponudio svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona

Komšićeva zvanična najava kandidature je ono što predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića zasigurno nije obradovalo. Čović, samoproglašeni jedini zaštitnik Hrvata, smatra da samo ako on bude izabran, onda je član Predsjedništva BiH legitiman, a svi drugi Hrvati bez certifikata HDZ-a i njegovog amina, nisu pravi Hrvati.  

Stoga je krenuo i u prijetnje blokadom Općih izbora koji se trebaju održati naredne godine.

- Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizirani izbori 2022. godine i zbog toga bi Bosna i Hercegovina mogla doći u političku i institucionalnu krizu – poručio je već u nekoliko navrata Čović.

Čelnici HDZ-a BiH, ali i hrvatska Vlada na čelu sa Andrejom Plenkovićem smatraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o "legitimnom predstavljanju naroda". Takvo što zagovaraju gdje god stignu i u svakoj prilici.

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nalaze se i među 14 prioriteta u Mišljenju Evropske komisije za BiH. Naša država ima zadaću da provede presudu "Sejdić i Finci", što bi omogućilo nacionalnim manjinama da se mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH i biti izabrani u Dom naroda Parlamenta BiH. Prema postojećem Ustavu samo konstitutivni narodu to mogu.  

I HDZ nastoji da se Izborni zakon promijeni, ali prvenstveno, u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH, odnosno da jednog od dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije bira isključivo hrvatski narod.

U tom slučaju morao bi se mijenjati i Ustav BiH, čijim članom V je jasno definirano:  

- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

I tu je tačka. Federacija je jedna izborna jedinica, što Čoviću ne odgovara, a dalje je pojašnjeno u Izbornom zakonu BiH način glasanja.

Član 8. Izbornog zakona BiH glasi.

- Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine), koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.

Člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske - jednog Srbina, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Komšić je u Predsjedništvu BiH osvojio tri mandata. Prvi 2006. godine, drugi 2010. i treći na Općim izborima 2018. godine. HDZ tvrdi kako je Komšić pobjeđivao glasovima Bošnjaka.

Ono što je zanimljivo jeste da Čović i HDZ imaju primjedbe na izborna pravila ili Ustav samo onda kada na izborima ne osvoje sve ono što su planirali.

Tako su se bunili 2000. godine kada je vlast u Federaciji BiH osvojila Alijansa za promjene koju je činio SDP sa koalicionim partnerima. Šutjeli su 2002. godine, ali i 2014. godine kada je u Predsjedništvo BiH ušao Dragan Čović, ali su se zato opet glasno pobunili 2006, 2010. i 2018. godine kada je Komšić izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Podsjetimo kako su od Dejtona do danas izgledali izborni rezultati

1996.

Krešimir Zubak (HDZBiH) 330.477 glasova, Ivo Komšić (Združena lista HSS, SDP, UNSD, MBO, Republikanci) 37.684 glasa.

1998.

Ante Jelavić (HDZBiH) 189.438 glasova, Gradimir Gojer (SDP) 113.961 glas, Krešimir Zubak NHI (40.880)

2002.

Dragan Čović (Koalicija Demokršćana i HDZBiH) 114.606 glasova. Mladen Ivanković-Lijanović (NSRzB) 32.000 glasova.

2006.

Željko Komšić (SDP) 116.062 glasa, Ivo Miro Jović (HDZ, Hrvatska koalicija, HNZ) 76.681 glas, Božo Ljubić (HDZ 1990) 53.325 glasova, Mladen Lijanović Ivanković (NSRzB) 24.822. Zvonko Jurišić (HSP) 20.350 glasova

2010.

Željko Komšić, (SDP) 337.065 glasova, Borjana Krišto (HDZBiH) 109.758, Martin Raguž (HSP- HDZ 1990) sa 60.266 glasova, Jerko Lijanović Ivanković (NSRzB) 45.397.

2014.

Dragan Čović (HDZBiH) 128.053 glasa, Martin Raguž (HDZ 1990) 96.695 glasova

2018.

Željko Komšić (SDP) 225.500 glasova, Dragan Čović (HDZBiH) 154.819 glasova.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.