open-navfaktor-logo
search
"Osmorka" (ni)je pristala
Izbor članova Predsjedništva BiH: Mora li se mijenjati Ustav BiH da bi se udovoljilo Čoviću?
Da bi se izmijenio Izborni zakon Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kakav planira lider HDZ-a BiH Dragan Čović, nije potrebno izmijeniti Ustav Bosne i Hercegovine.
17.01.2023. u 20:18
get url
text

Ustav BiH je definirao da se "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske".

To kako će se birati dalje se razrađuje i precizira u Izbornom zakonu BiH.

VEZANI TEKST - Krišto nije slučajno u ekspoze ugradila presudu "Ljubić": "Osmorka" je pristala na Čovićevo arijevsko "legitimno predstavljanje"

Izmjene Ustava BiH su, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, nužne u slučaju implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, kojima bi se omogućilo da i oni koji se izjašnjavaju kao ostali imaju pravo kandidirati se, ali i u slučajevima da se Bošnjak i Hrvat u RS-u, te Srbin u FBiH mogu također kandidirati.

Također, ukoliko bi se razmatrao prijedlog da se članovi Predsjedništva BiH biraju indirektno u Parlamentarnoj skupštini BiH, morao bi se mijenjati član V Ustava BiH, u kojem je precizirano da se izbor vrši neposredno, odnosno glasaju građani. 

Vratimo se sporazumu koji je "Osmorka" potpisala sa SNSD-om i HDZ-om o formiranju vlasti na državnom nivou.

Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za:

a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).

Odluka Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", a koju je Dragan Čović vješto ugurao u ovaj član sporazuma, već je implementirana i ticala se isključivo izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Ostaju presude Evropskog suda za ljudska prava, za koje će, ukoliko se nađu na dnevnom redu kao ograničene izmjene Ustava BiH, zasigurno glasati i zastupnici SDA i DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Čović je vješto pred kraj mandata, u Domu naroda Parlamenta BiH uz pomoć suzdržanog SDS-ovog Mladena Bosića, a glasovima delegata HDZ-a i SNSD-a uspio izboriti se za diskriminatorne izmjene Izbornog zakona BiH, gdje bi Hrvat član Predsjedništva BiH bio onaj kandidat koji osvoji najveći broj glasova isključivo u kantonima s hrvatskom većinom.

Preciznije, ono što je HDZ predložio svojim izmjenama Izbornog zakona, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, jeste da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima, po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje u tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom kantonu.

Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske - jednog Srbina - biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS-u. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Ovaj prijedlog će se naći i pred zastupnicima Zastupničkog doma BiH, a ako se pogleda sporazum i tačka koja se odnosi na izborno zakonodavstvo, jasno je da se "Osmorka" obavezala da će ga podržati.

VEZANI TEKST - U parlamentarnoj proceduri se "ukazao" HDZ-ov Izborni zakon: Hoće li ga sada podržati stranke "Osmorke"

Ukoliko se ipak "Osmorka" u koaliciji sa HDZ-om i SNSD-om odluči da ide na izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, gdje bi se članovi Predsjedništva BiH birali indirektno u Parlamentu BiH, jasno je svima da Milorad Dodik niti bilo koja druga stranka iz RS-a neće nikada pristati na to.

Za njih je najvažnije da imaju člana Predsjedništva BiH iz RS-a koji se bira direktno, odnosno da ima puni legitimitet koji su mu dali građani, a ne zastupnici.

Ukoliko bi se kojim slučajem usvojio asimetrični izbor, pa se Bošnjak i Hrvat birali u Parlamentu, a Srbin od građana, bilo bi to razbijanje države i najveći korak kao osamostaljenju entiteta RS. Za izmjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina ( 28 od 42 zastupnika). 

Dodik je tako, za svaki slučaj, već pripremio teren dobrim dijelom, od Izbornog zakona RS-a, do Republičke izborne komisije. S obzirom na to da u Narodnoj skupštini RS-a ima punu kontrolu ne bi mu bilo teško izmijeniti postojeći zakon, a RIK ovlastiti da bude nadležan za izbore u RS-u, čime bi praktično sve zaokružio – od izbora predsjednika / potpredsjednika RS-a, NSRS-a i na kraju člana Predsjedništva BiH.

Tako bi član Predsjedništva iz RS-a, u odnosu na dva iz Federacije BiH, imao apsolutni legitimitet i legalitet za bilo koji naredni korak. Bošnjak i Hrvat izabrani glasovima zastupnika ne bi imali uporište u biračkom tijelu Federacije BiH. Ovakvom izmjenom Ustava BiH i Izbornog zakona BiH bi se apsolutno ojačao Dodik i njegova secesionistička politika i bio bi to ekser u mrtvački sanduk BiH jer bi se potpuno izvršila podjela države. Biti biran u Parlamentu nije isto kao i kada narod bira.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.