Problemi na Pašinovcu su, kako upućeni tvrde, nastali nakon sječe čempresa koji su svojim korijenjem čuvali tlo, a nakon čega je nastupila erozija koja je uništila neke od grobnica.

Pored vitkog izgleda, ova vrsta bora u prošlosti je sađena na Pašinovcu upravo zbog specifičnog načina rasta korijenja koje ide u dubinu, a što nije moglo ugroziti nijedno grobno mjesto. Danas se na ovom groblju "golim okom" mogu vidjeti skeleti, a ovim problemom već nekoliko godina bavi se i Srpska pravoslavna crkva u Mostaru.

{$galerijaFotografija}

Paroh Radivoje Krulj u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kaže da je teško izboriti se s erozijom, ali i kako ipak postoje rješenja koja mogu spasiti groblje. Izradili su ih stručnjaci, ali ih bez pomoći institucija, Parohija u ovom trenutku nije u mogućnosti postići.

- Već smo radili s Fondom za vanredne situacije i uspješno okončali prvu fazu sanacije. Nažalost, nakon toga stvari su stale jer jednostavno novca više nema. Utjeha je, ipak, što postoji efikasan način da se spriječi dalje propadanje. Potrebno je iznaći novac i sagraditi potporni zid, odnosno posaditi određena stabla i rastinje - kaže Krulj.

Za sada nema nagovještaja da bi se problem groblja u Bjelušinama uskoro mogao riješiti. Posebno ne otkako je nastupila pandemija koronavirusa.

- Nema ni obećanja, a kamoli konkretnih koraka. Situacija u zemlji i svijetu danas je takva da moramo biti strpljivi i čekati bolje dane. Dotad kosti koje se ukažu, možemo sahraniti na sigurno mjesto. To radimo već nekoliko godina - dodao je Krulj.

Staro pravoslavno groblje Pašinovac datira iz 16. i 17. vijeka i zaštićeni je spomenik kulture. Lokalitet na kojem se nalazi spada u nultu zonu zaštićenih UNESCO-vih spomenika. Ovo je najstarije pravoslavno groblje gdje ima nadgrobnih spomenika, odnosno krstača iz 15. vijeka kad je i sam Mostar nastajao. Na Pašinovcu je sahranjen i čuveni pjesnik Aleksa Šantić.