open-navfaktor-logo
search
Stručna mišljenja
Istraživanja ponudila odgovore: Može li se naučiti kako biti sretan
Iako se o sreći često piše, ona je još uvijek jedan od najvećih psiholoških fenomena, a to pokazuju aktivne studije koje se njom bave. Koliko tu ima istine i može li se sreća mjeriti pokazuje i 11. izvještaj o svjetskoj sreći.
08.05.2023. u 22:32
get url
text

Prema posljednjim podacima Svjetskog izvještaja o sreći, na tron zemalja u kojima su ljudi najsretniji ponovo su zasjele zemlje sjeverne Evrope, konkretno Finska, Danska, i Island.

Globalna sreća se istraživala unutar šest kategorija. Među njima su socijalni i društveni faktori, nivo pojedinačne slobode, te visina životnog standarda. Tako se i na svjetskom nivou stvorio konsenzus da se sreća može mjeriti i prema standardu života države.

Na individualnom nivou definicija sreće se u modernim istraživanjima temelji na pozitivnoj psihologiji, mladoj grani psihologije koja proučava ljude s fokusom na optimizam, sreću i zadovoljstvo. Ova grana psihologije istražuje pozitivne aspekte kroz subjektivna iskustva, tj. koji su to faktori koji utječu na sreću kod pojedinaca i osjećaj blagostanja.

Jedna od poznatijih modernih definicija za sreću, koju stručnjaci često navode u svojim radovima, pripada socijalnoj psihologinji Sonji Lyubomirsky. Ona sreću definira kao osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva u životu koji proizlazi iz postizanja ciljeva i doživljavanja pozitivnih emocija.

Sretni ljudi imaju jasne navike

Različite okolnosti i karakteristike mogu utjecati na osjećaj sreće - od dobi, spola, fizičkog i mentalnog zdravlja, pa sve do odnosa s okolinom i standarda života. Iako je uvriježeno mišljenje da su razlozi za sreću često samo individualni, djelimično se može i naučiti razmišljati kako biti sretniji te posljedično dovesti do toga da se čovjek zaista osjeća sretnije.

Naime, postoje parametri koji mogu odrediti prepoznatljive navike ljudi koji su sretniji od drugih, a to posljedično utječe i na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Prema istraživanjima, ljudi koji su sretni imaju jasne navike koje ih razlikuju od drugih.

Pozitivni su, zahvalni i svjesni okoline

Istraživanja s američkih univerziteta otkrila su da ljudi koji su skloniji pozitivnom razmišljanju imaju manji nivo stresa i više samopouzdanja. Također, takvi ljudi su manje podložni depresiji i anksioznosti.

Sretniji ljudi usredotočuju se i na pozitivne strane života, što rezultira time da su zahvalniji i optimističniji. Optimizam posljedično povećava i osjećaj kontrole nad životom, dok osjećaj zahvalnosti pomaže pri fokusiranju na pozitivne aspekte života te povećavanju zadovoljstva.

Iako sretni ljudi nisu uvijek optimistični i pozitivni, oni se češće fokusiraju na to da pridaju pažnju na pozitivne aspekte života. To im ujedno daje osjećaj upornosti i snagu koju mogu aktivirati u određenim situacijama.

To ne znači da nemaju negativne situacije ili ih negiraju. Upravo suprotno, suočavaju se s njima i pokušavaju pronaći rješenje tako što se nose s nametnutim izazovima. Takvi ljudi često su opisivani kao ambiciozni i dosljedni svojim ciljevima jer se spremno suočavaju s poteškoćama.

Stvaraju čvrste veze i prijateljstva

Sretniji ljudi imaju i izgrađen društveni život, koji igra važnu ulogu u osjećaju pripadnosti. Ljudi koji provode vrijeme s prijateljima i porodicom često su i sretniji, pokazalo se prema istraživanjima stručnjaka. Dakle, društvene veze pružaju stabilnost i emocionalnu podršku te pomažu u suočavanju s izazovima života.

Ljudi i društvene interakcije povećavaju osjećaj pripadnosti te su istraživanja pokazala da ljudi s većim društvima imaju bolje zdravlje i žive duže te se naposljetku osjećaju sretnije. Naravno, kvaliteta odnosa s ljudima je također bitna, zato odnosi koji su podržavajući i čvrsti uglavnom rezultiraju i boljim mentalnim zdravljem te osjećajem bezbjednosti.

Vježbaju i brinu se o svom mentalnom zdravlju

U velikom dijelu svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi se porast zdravstvenih problema koji su rezultat manjka fizičke aktivnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Evropi čak 30 posto odraslih ne zadovoljava osnovni nivo tjelesne aktivnosti, odnosno 150 minuta aerobne aktivnosti na sedmičnom nivou. U Hrvatskoj je situacija gora i taj postotak seže do 60 posto.

Suprotno ovim statistikama, ljudi koji pridaju važnost redovnoj tjelesnoj aktivnosti ujedno su i sretniji te se tako posljedično brinu o svom fizičkom i mentalnom zdravlju, pokazala su istraživanja.

Fizička aktivnost povezuje se i s povećanim nivoom osjećaja sreće i dobrobiti, kako na fizičkom nivou tako i po pitanju mentalnog zdravlja. Dokazalo se i da kratke šetnje mogu poboljšati raspoloženje i smanjiti osjećaj stresa, dok redovna tjelovježba poboljšava i samopouzdanje te su ljudi naposljetku bezbrižniji. Naime, intenzivnija tjelesna aktivnost pomaže u oslobađanju "hormona sreće" endorfina te cjelokupno poboljšava kvalitetu života i zdravlja.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.