VEZANI TEKST - Čović: Nismo odustali od promjena Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja, to je prioritet svih prioriteta

Stoga, sve one koji su zaboravili kako je Schmidt od svog dolaska korak po korak tabao sebi put da ispuni političke želje Zagreba, odnosno Dragana Čovića, valja podsjetiti na ono što je konkretno činio. 

U augustu 2021. godine službeno je preuzeo dužnost visokog predstavnika. Prije toga boravio je, a gdje drugo do u Dubrovniku, gdje se sastao sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Potom je obilazio Beograd, Ankaru, Zagreb, susretao se s patrijarhom SPC-a Porfirijem... Gdje god je bio, Schmidt je sa sagovornicama razgovarao o budućnosti Bosne i Hercegovine, o izmjenama Izbornog zakona BiH, koje već deset godina domaći političari ne uspijevaju dogovoriti zbog upornog insistiranja HDZ-a i Čovića na "legitimnom predstavljanju", zanemarujući pri tome građanski princip.  

I nije dugo trebalo čekati da se od Schmidta čuje ono što će sve do danas biti vodilja njegove politike u Bosni i Hercegovini. 

Schmidt je u septembru prošle godine govorio na konferenciji u Njemačkoj i tom prilikom ustvrdio da je "Komšić hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati". On je tada rekao da se hrvatski dio stanovništva, koji je, "dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u kompliciranim državnim strukturama". Tada je ukazao i na potrebe promjene izbornog zakona.

- Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi primjera radi nekim oblikom bojkotiranja izbora – rekao je Schmidt upozoravajući na mogućnost da Hrvati odnosno HDZ bojkotuju izbore 2022. , što je Čović u nekoliko navrata prijeteći i najavljivao. 

Potom su uslijedile brojne "konsultacije", ponajviše sa Plenkovićem koji se netom prije nego će prošle godine Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH pohvalio da je imao intenzivne razgovore i da je "Schmidt pripremao i implementirao rješenja u korist Hrvata". I ne jednom da smo to imali prilike čuti. 

VEZANI TEKST - Plenković opet priznao: Schmidt donosi odluke koje pomažu Hrvatima u BiH

Tako je Plenković jedne prilike komentirajući svoj odnos sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem kazao između ostalog: 

- U Bosni i Hercegovini mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u Bosni i Hercegovini i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu. 

Vratimo se prošlosedmičnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Schmidtu ni najmanje nije zasmetalo miješanje ambasadora Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, i to što je Komšića nazivao "nelegalnim i nelegitimnim". Ono što ga je dirnulo jeste Komšićev dio govora koji je kazao kako Schmidt odluke donosi pod utjecajem iz Zagreba odnosno lobiranja premijera Andreja Plenkovića.

- Ja svoje odluke donosim sam. Neki su zadovoljni, neki nisu, ali dugoročno bi ih svi trebali prihvatiti. Moj posao je ispraviti nešto što ne funkcionira - kazao je Schmidt gostujući u programu javnog servisa BHT 1.

Komšić se u New Yorku obrušio na Schmidta zbog intervencije kojom je on u oktobru 2022. godine izmijenio odredbe izbornog zakona BiH kojima je zajamčio legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

- Visoki predstavnik iskazao je svoju pristrasnost tako što je svojim odlukama omogućio jednoj političkoj grupaciji da, suprotno ostvarenim izbornim rezultatima, formira novu vlast u Bosni i Hercegovini, tako što je na 24 sata suspendirao entitetski ustav. Time je učinjen nezapamćen udar na vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, jer suspenzija bilo kojeg ustava ne može imati svoj legitiman cilj. To, također, nisu dobre prakse, jer visokog predstavnika prikazuju kao pristrasnu osobu što on, radi posla koji obavlja, ne bi nikada smio biti - poručio je Komšić u New Yorku. 

VEZANI TEKST - Dvostruki aršini: Zašto Schmidt nije i iz Ustava RS-a obrisao Petritscheve amandmane

O Komšićevom istupu, ali i Schmidtovoj reakciji oglasio se i nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović.

- Neki kritičari kažu da je istina ono što je Komšić govorio ali da sjednica Vijeća sigurnosti nije bilo adekvatno mjesto za takav nastup. Pa, valjda istinu treba uvijek govoriti ,a pogotovo na mjestima kao što su UN i Vijeće sigurnosti. Komšićev govor jeste bio neobičan. Protekao je u analizi politika i poteza koje visoki predstavnik provodi u BiH. Izražavajući podršku statusu visokog predstavnika i nekim njegovim potezima ujedno je naglasio i povremeni nesklad između verbalnih i praktičnih radnji visokog predstavnika. Da ima osnova za te ocjene potvrđuje odnos Schmidta prema posljednjoj presudi Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Kovačević". Sa razlogom se trebamo upitati kojoj izjavi visokog predstavnika trebamo vjerovati? Da li onoj koju je u izvještaju Vijeću sigurnosi UN-a naveo da bi eventualna primjena odluke Suda iz Strazbura u predmetu "Kovačević" mogla proizvesti političku nestabilnost ili izjavi koju je dao bh.medijima da sve odluke Suda za ljudska prava iz Strazbura treba primijeniti - pita se Lazović. 

Lazović ističe da prioritet OHR-a i visokog predstavnika, ukoliko iskreno žele pomoći BiH na njenom evropskom putu, je pojačana aktivnost na implementiranju svih presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura.

- Neke presude su na čekanju preko deset godina. To je put kojim se mogu pokidati lanci etničkih kaveza i osloboditi energija za izgradnju BiH kao države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru. One političke lidere koji bi da zadrže etničku dominaciju Schmidt treba upozoriti da to nisu evropske vrijednosti. Od njega se očekuje da beskompromisno brani te vrijednosti jer indivudalna, građanska prava podrazumijevaju da su istovremeno zaštićena i etnička, vjerska i kulturna prava bh. naroda. Stoga građani BiH sa pravom očekuju pomoć i konkretne aktivnosti visokog predstavnika na ugradnji evropskih principa i standarda u naš ustavno-pravni sistem - zaključuje Lazović. 

I dok Lazović govori o presudama iz Strazbura koje treba implementirati, "gospodin legitimni" za Nacional, a o čemu drugom nego o "prioritetu svih prioriteta-legitimnom predstavljanju". 

- Za nas je prioritet u izmjeni Izbornog zakona legitimno predstavljanje. Prioritet svih prioriteta. Predsjedništvo, domovi naroda, naravno ima i drugih stvari koje treba promijeniti u Izbornom zakonu i o tome ćemo voditi računa, o ovim tehničkim, integritetu izbornog procesa, ali šta će biti značajnije za integritet od legitimnog predstavljanja. Ako neko obmanjuje javnost i predstavlja jedan konstitutivni narod, pa to je najveće ugrožavanje integriteta izbornog procesa - rekao je Čović.

VEZANI TEKST - Vlada Hrvatske priznala da je sa Schmidtom dogovarala izmjene Izbornog zakona BiH, temeljito i diskretno

I sada ponovo treba očekivati diplomatsku ofanzivu službenog Zagreba u saradnji s visokim predstavnikom. Na ispitu su stranke "Trojke". Presuda "Ljubić" koja se isključivo odnosi na popunu Doma naroda Parlamenta FBiH je završena stvar, a to je rekao i Schmidt kada je nametao izmjene Izbornog zakona. Slijedi implementacija presuda iz Strazbura i sve one idu u korist jačanja građanske BiH i u skladu su sa evropskim vrijednostima. Kada je riječ o odlukama Ustavnog suda BiH nema nijedne o kojoj govori Čović, ali ima ona koju ne spominje - odluka u predmetu "Komšić" koja nije implementirana. 

Komšić je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom činjenice da predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH moraju biti iz reda konstituvnih naroda, te da su diskriminirani ostali. Ustavni sud je u tom slučaju donio presudu da su oduzeta prava građanima koji se izjašnjavaju kao ostali.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način. Utvrdio je to Ustavni sud BiH. No odredbe na osnovu kojih se vrši diskriminatorni izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane.