Odluka je dostavljena i u Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH.
Inzkova odluka, uz odgovarajuće pismo, upućena je predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Komšiću, članovima Predsjedništva Šefiku Džaferoviću i Miloradu Dodiku, predsjedavajućoj Zastupničpkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjani Krišto, predsjedavajućem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakiru Izetbegoviću, te predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji.
{$galerijaFotografija}
- Ovom dopunom kriminalizira se negiranje genocida te zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanje pojedinaca kojima je neki sud izrekao osuđujuću presudu za počinjenje tih zločina. Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću, predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose. Sve ovo šteti izgledima za sigurnu i mirnu budućnost Bosne i Hercegovine - stoji u Inzkovom pismu.
Istakao je da je već nekoliko godina svjedok razornog učinka koji po društvo imaju nedostatak priznanja, odgovornosti i pravne zaštite za žrtve masovnih zločina i sistematskih zlostavljanja.
- Negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno su opasni u zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba. Dvadeset i pet godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina, česta su pojava u političkom diskursu, uprkos presudama međunarodnih pravosudnih institucija - napisao je Inzko.
On je podsjetio da je 11. decembra 1946. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda naglasila da je genocid zločin po međunarodnom pravu koji je u suprotnosti sa duhom i ciljevima Ujedinjenih naroda i koji civilizirani svijet osuđuje.
- Zločini počinjeni u BiH tokom rata, uključujući i posebno zločine počinjene na području Srebrenice, dobro su dokumentirani.
Negiranjem genocida i drugih zločina po međunarodnom pravu, uslijed kojeg se negiraju i pravosnažne sudske odluke, ugrožava se vladavina prava. Takvo negiranje predstavlja prepreku miru, pomirenju i izgradnji i povjerenja, putem otvorenog uskraćivanja suosjećanja i empatije prema boli i patnji žrtava. Njime se krši pravo na ljudsko dostojanstvo, čime se narušava javni red i mir te onemogućava kohezija među etničkim i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini - napisao je Inzko.
Naveo je da ova dopuna ima za cilj riješiti činjenicu da pravni okvir BiH ne nudi odvraćajući odgovor na takve oblike govora mržnje.
VEZANI TEKST - Valentin Inzko nametnuo odredbe zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida!
- Konkretno govoreći, tim okvirom ne obrađuje se govor mržnje koji se manifestira kroz negiranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pa čak i onih zločina koji su presuđeni od strane domaćih i međunarodnih sudova. Stoga je nužno da se takva djela - koja štete ne samo pojedincima već i društvu u cjelini - sankcioniraju i suzbijaju dok krivično pravo u tu svrhu nudi svoje instrumente.
Iskreno se nadam da dijelite moje mišljenje da će se ovom dopunom unaprijediti izgledi za trajni mir i stabilnost. Vaša saradnja na njenoj provedbi bit će od ključnog značaja u predstojećem periodu - zaključio je Inzko.
Inzko je odluku kojom se donose dopune Krivičnog zakona BiH potpisao jučer, a danas je ona saopćena iz Ureda visokog predstavnika (OHR).