Neumoljiva statistika

Inzkov katalog pozicija: Što su "ugroženiji", Hrvata je sve više u institucijama vlasti

Objavljeno: 17.12.2018. u 19:27 Autor: Nedim Pobrić

Na čelima državnih ministarstava ili agencija se nalaze 23 Bošnjaka, 20 Srba, 20 Hrvata (31,7 posto) te jedan iz reda Ostalih, dok na rukovodećim mjestima ima 109 Bošnjaka, 103 Srba, 90 Hrvata (29,4 posto) i četvero iz reda Ostalih

Egzaktne činjenice nikako da se uklope u koncept "političke obespravljenosti hrvatskog naroda u BiH". Upravo u odnosu realnosti naspram zahtjeva HDZ-a BiH, kada su u pitanju izmjene izbornog zakonodavstva, se kriju uzroci žestokih reakcija na prijedlog visokog predstavnika Valentina Inzka da se napravi svojevrsni "katalog pozicija na kojima su Hrvati u BiH".

Taj katalog bi, smatra Inzko, trebao poslužiti kao osnova za debatu o pravima Hrvata u našoj zemlji.

- Tu bi trebalo biti navedeno koliko ministarskih mjesta imaju Hrvati, od kantonalnog do državnog nivoa, koliko imaju ministara finansija, koliko ministara pravde, ko kontrolira Upravu za indirektno oporezivanje BiH... Ti podaci bi trebali poslužiti za debatu koja bi tada bila realističnija - kazao je Inzko.

S druge strane, kritički osvrti na Inzkov prijedlog temelje se uglavnom na tezi o broju pozicija koje u institucijama vlasti "drže" Hrvati kao ustavima i zakonima definiranim pravima. Međutim, sadržaji ustava i zakona na koje se pozivaju ne idu u prilog takvih teza.

Državni nivo

Struktura državnih službenika u državnoj službi, propisana članom 2. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu stanovništva.

Posljednji popis stanovništva kaže da u BiH živi 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba te 15,43 posto Hrvata. Kada je u pitanju zastupljenost u institucijama BiH, procentualno učešće je ipak nešto drugačije. Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, zaključno sa 30. junom 2018. godine, Hrvati čine 18 posto, Srbi 35 posto, a Bošnjaci 44 posto ukupno uposlenih. Iz navedenog procentualnog učešća je jasno da su "obespravljeni" zapravo Bošnjaci, dok su Hrvati i Srbi u mnogo povoljnijem položaju u odnosu na zastupljenost propisanu državnim zakonom.

Ilustrativan može biti i sadržaj posljednjeg Specijalnog izvještaja o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u BiH, naročito kada su u pitanju rukovodeći službenici. U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, zaključno sa 30. septembrom 2017. godine, od pet rukovodećih pozicija dvije popunjavaju Hrvati. Pripadnici hrvatskog naroda su na tri od 11 rukovodećih pozicija u Graničnoj policiji BiH, 11 od ukupno 52 rukovodeće pozicije u SIPA-i, dvije od šest u Službi za poslove sa strancima, dvije od pet u IDDEEA-i te zauzimaju ukupno 24 posto rukovodećih pozicija u OSA-i BiH. Istovremeno vrijedi podsjetiti da član 4. Zakona o policijskim službenicima BiH propisuje da struktura policijskih službenika u policijskim organima odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Hrvata je, prema tom popisu, 17,38 posto.

Nacionalna struktura Vijeća ministara BiH je propisana Ustavom BiH i Zakonom o Vijeću ministara BiH te Hrvati u tom segmentu u kontinuitetu konzumiraju puna propisana prava. U još uvijek aktuelnom sazivu Vijeća ministara BiH je Vjekoslav Bevanda ministar finansija i trezora, Josip Grubeša je ministar pravde, a Marina Pendeš je ministrica odbrane. Josip Brkić je zamjenik ministra vanjskih poslova, Mijo Krešić zamjenik ministra sigurnosti, Mato Franjičević zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a Saša Dalipagić zamjenik ministra komunikacija i prometa.

Vijeću ministara BiH su ove godine državne institucije, njih 66, dostavile informacije o nacionalnoj strukturi rukovodećeg kadra. Prema tim podacima, na čelima ministarstava ili agencija se nalaze 23 Bošnjaka, 20 Srba, 20 Hrvata (31,7 posto) te jedan iz reda Ostalih, dok na rukovodećim mjestima ima 109 Bošnjaka, 103 Srba, 90 Hrvata (29,4 posto) i četvero iz reda Ostalih.

Tako je, primjera radi, na čelu jedne od najvažnijih državnih institucija, Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Hrvat Miro Džakula. Direktor Agencije za osiguranje depozita BiH je Krešimir Šoljić, Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić, Direkcije za ekonomsko planiranje Zoran Zeljko, Instituta za intelektualno vlasništvo BiH Josip Merdžo i Instituta za akreditiranje BiH Željko Medak. Zoran Galić je na čelu Granične policije BiH, Marinko Zeljko je prvi čovjek Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost u BiH, a Robert Vidović rukovodi Generalnim sekretarijatom Vijeća ministara BiH. Dragan Doko je ombudsman za zaštitu potrošača, Slavko Matić je prvi čovjek Agencije za antidoping kontrolu, Maja Stojkić je na čelu Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, a Damir Ljubić je direktor Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja u BiH.

Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je Hrvatica, dok Bošnjaka, poređenja radi, na čelnim pozicijama državnih pravosudnih institucija uopće nema. Procentualno učešće konstitutivnih naroda u pravosudnim institucijama također ne odražava njihovo procentualno učešće u ukupnom broju stanovnika. U sudovima na svim nivoima vlasti je, prema posljednjim dostupnim podacima, popunjeno 956 pozicija. Njih 422 obnašaju Bošnjaci (44,142 posto), 309 Srbi (32,322 posto), 167 Hrvati (17,469 posto), a Ostali 58 (6,067).

Entitetski nivo

Situacija nije mnogo drugačija i na nivou FBiH. U ovom bh. entitetu, prema podacima Popisa stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine 70,40 posto, Srbi 2,55 posto, a Hrvati 22,44 posto ukupnog broja stanovnika. Nacionalna struktura uposlenih državnih službenika ne odražava tu strukturu.

Prema najnovijim podacima iz decembra ove godine, u organima državne službe, čiji je osnivač FBiH, je uposleno 24,63 posto Hrvata (544 od 2.212). Kada su u pitanju sve javne institucije čiji su osnivači FBiH, kantoni, općine i gradovi, od ukupno 7394 uposlenih, njih 1.585 su Hrvati, a važno je naglasiti da ova informacija ne uključuje broj uposlenih u Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu, što znači da je brojka mnogo viša.

Članovi HDZ-a BiH više vole rukovodeće pozicije pa je u tom segmentu procentualno učešće mnogo veće. Čak 29,46 posto ukupnog broja rukovodećih službenika u institucijama čiji je osnivač FBiH su hrvatske nacionalnosti. Kada su u pitanju sve institucije čiji su osnivači FBiH, kantoni, općine i gradovi, Hrvati su na 26,67 posto rukovodećih pozicija. I ovi podaci ne uključuju nacionalnu strukturu rukovodećih službenika u Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu.

Indikativno je, također, da procentualno učešće Hrvata na rukovodećim pozicijama u FBiH iz godine u godinu raste, uporedo sa sve glasnijim zastupanjem teze o ugroženosti tog naroda. U 2015. godini je 25,37 posto rukovodećih pozicija pripadalo Hrvatima, u 2016. 25,44 posto, u 2016. 26,16 posto, a u 2018. godini 26,67 posto. Ponovo podsjećamo da ovi podaci ne uključuju brojke iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona. Trend rasta se bilježi i kada su svi državni službenici u FBiH u pitanju. Zaključno sa 31. decembrom 2015. godine je zaposleno 1.471 Hrvata, a posljednji podaci govore da je "na budžetu" u FBiH trenutno 1.585 Hrvata, bez onih u Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu.

Kada je Vlada FBiH, HDZBiH u aktuelnom sazivu ima šest ministara. Mjesto ministra finansija već tradicionalno pripada pripadnicima hrvatskog naroda. Uglavnom su to kadrovi HDZ-a BiH, a ovaj put je to Jelka Miličević. Tu su još Denis Lasić (Ministarstvo prometa i komunikacija), Josip Martić (Ministarstvo prostornog uređenja), Mato Jozić (Ministarstvo pravde), Vjekoslav Mandić (Ministarstvo zdravstva) te Zora Dujmović (Ministarstvo kulture i sporta), koju je HDZBiH na tu poziciju imenovao kao predstavnicu srpskog naroda.

U okviru Vlade FBiH djeluje šest ureda i službi. Bošnjaci su na čelu Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH te Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću. S druge strane, Željko Silađi je na čelu Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU-a, Vjekoslav Čamber je direktor Ureda Vlade FBiH za evropske integracije, a Davorin Korać je direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH.

Direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH je Željko Obradović, Federalne direkcije robnih rezervi je Tončo Bavrka, a Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković.

Zastupljenost Hrvata, i to onih "najlegitimnijih" sa HDZ-ovom članskom iskaznicom, je viša u odnosu na onu koju propisuju postojeći zakoni u BiH. Uprkos tome, u javnom diskursu je sve prisutnije zastupanje teze o sistematskom obespravljivanju tog naroda, što je, očigledno, paravan za kontinuirano infiltriranje u institucije vlasti na štetu drugih građana BiH.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije