open-navfaktor-logo
search
Vijeće sigurnosti
Inzko u New Yorku: HDZ nastavlja insistirati na "legitimnoj zastupljenosti"
Inzko u svom izvještaju konstatira kako je raspisivanje Općih izbora rezultiralo rastom negativnih trendova koji su navedeni u prethodnom izvještaju, što se posebno odrazilo na provođenje neophodnih reformi na svim nivoima
06.11.2018. u 12:05
get url
text
Valentin Inzko

Visoki predstavnik Valentin Inzko danas će u New Yorku Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) podnijeti 54. izvještaj o stanju provedbe mira u BiH. Taj izvještaj pokriva vremenski period od 22. aprila do 15. oktobra 2018. godine.

Inzko u svom izvještaju konstatira kako je raspisivanje Općih izbora rezultiralo rastom negativnih trendova koji su navedeni u prethodnom izvještaju, što se posebno odrazilo na provođenje neophodnih reformi na svim nivoima.

- Značajan rast broja migranata koji traže tranzit u EU kroz BiH ove godine dodatno je testirao ograničene resurse države i otkrio nespremnost određenih nižih nivoa vlasti da pomognu državnom nivou u implementaciji svojih nadležnosti – navodi se u izvještaju.

Inzko ističe da je BiH ostala opredijeljena za put ka članstvu u EU te da je jedna od rijetkih pozitivnih vijesti u proteklih šest mjeseci ona o usvajanju izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku. Osvrnuo se zatim na Opće izbore koji su održani 7. oktobra, a koji su, prema njegovoj ocjeni, okončani bez značajnijih sigurnosnih incidenata.

- Međutim, međunarodni i lokalni akteri iskazali su zabrinutost zbog etnički razdorne kampanje i brojnih prijavljenih nepravilnosti, uključujući finansijske prijetnje i podsticanje birača.

Inzko podsjeća na neprovođenje odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, što, smatra on, komplicira uspostavu vlasti. Napomenuo je i na prijetnje HDZ-a BiH da će nastati kriza ukoliko Željko Komšić bude izabran u Predsjedništvo BiH.

Kada je entitet RS u pitanju, podsjetio je na stavljanje van snage Izvještaja o Srebrenici, kojeg je još 2004. godine usvojila Narodna skupština RS-a. Taj postupak je, vjeruje visoki predstavnik, otežao proces pomirenja u BiH.

- Moram još jednom skrenuti pažnju na rast destabilizirajuće retorike, uključujući i kontinuirane izjave predsjednika RS-a koji negira državnost BiH, dok zagovara secesiju RS-a i ujedinjenje sa Srbijom – podsjeća Inzko te napominje da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

- Iako su međunarodni mediji u septembru izvještavali da se Dodik uzdržao od secesionističke retorike uoči izbora, on je ponovo prijetio raspadom BiH u intervjuu objavljenom u posljednjim danima kampanje – dodao je.

Podsjetio je na sankcije SAD-a protiv Nikole Špirića (SNSD) zbog umiješanosti u koruptivne radnje.

- Žalosno je što sudske i policijske vlasti u BiH do sada nisu dokazale efikasnost u borbi protiv korupcije na višim nivoima – konstatirao je Inzko.

Ukazao je visoki predstavnik još jednom na neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i u tom je kontekstu, pored odluke u predmetu "Ljubić", podsjetio i na pitanje upisa vojne imovine na državu BiH, ali i na činjenicu da Srbi nisu konstitutivan narod u nekoliko kantona u FBiH. Također je podsjetio da BiH još uvijek nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" i druge vezane predmete, što je ostavilo prostor za diskriminaciju i kršenje osnovnih ljudskih prava.

Pojasnio je stanovništa političkih stranaka po pitanju provedbe odluke Ustavnog suda u predmetu "Ljubić", istkanuvši da se stranke sa sjedištem u Sarajevu pozivaju na odredbe Ustava FBiH, prema kojima se iz svakog kantona bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, te na obavezu poštivanja popisa iz 1991. godine kao osnova za raspodjelu broja mandata po kantonima.

- Hrvatske stranke, najprije HDZBiH, nastavljaju zastupati stav da se njihovi delegati biraju na način da im se osigura "legitimna zastupljenost", to jest predstavljanje prije svega iz onih kantona u kojima su Hrvati u većini – napisao je Inzko.

Situaciju dodatno usložnjava apelacija Borjane Krišto (HDZBiH), kojom nastoji osporiti odredbe Ustava FBiH koje se odnose na strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH.

Osvrnuo se visoki predstavnik i na veliki broj migranata u BiH. Njihov broj je, konstatirao je Inzko, dramatično porastao te ih je do oktobra registrirano gotovo 18.000 u BiH. Procjenjuje se da ih je u BiH 11. oktobra bilo ukupno oko 3.000.

- Dok je Granična policija BiH pojačala patrole na istočnoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a je odbilo dati saglasnost policijskim agencijama iz FBiH da patroliraju na teritoriju tog entiteta – piše Inzko.

Inzko je napomenuo da se suzdržavao od korištenja svojih ovlasti, a u skladu sa politikom Upravnog odbora PIC-a te je podsjetio na "Agendu 5+2", odnosno obaveze koje je BiH dužna ispuniti kako bi se OHR povukao iz BiH. Vlasti u našoj zemlji, ocjenjuje, nisu postigle veliki napredak po tom pitanju.

Osvrnuvši se na pitanje ratnih zločina, podsjetio je na hapšenje generala Atifa Dudakovića, koje je rezultiralo izjavama visokih bošnjačkih zvaničnika u kojima je pravosuđe optuživano za poklušaj izjednačavanja odgovornosti, odnosno uspostavljanja etničkog balansa u počinjenim ratnim zločinima. Kazao je da je u entitetu RS i dalje prisutno glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca, ali i negiranje genocida u Srebrenici.

Ekonomski napredak BiH u izvještajnom periodu je ocijenjen kao pozitivan, a svi ekonomski parametri su u porastu.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.