open-navfaktor-logo
search
Visoki predstavnik
Inzko u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a: Trendovi u BiH su alarmirajući, ali evo zašto ne koristim ovlaštenja
Mada je pandemija nakratko stavila uobičajene probleme Bosne i Hercegovine po strani, oni prijete da se vrate punim zamahom kada se situacija sa korona virusom smiri.
05.05.2020. u 20:39
get url
text

Ustvrdio je to visoki predstavnik Valentin Inzko u svom 57. Izvještaju koji će u četvrtak prezentirati Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, te je nabrojao sve političke, socijalne i ekonomske trendove koji guše državu već godinama. Izvještaj se odnosi na period između 16. oktobra 2019. godine i 15. aprila 2020.

Inzko je pozdravio "činjenicu da su politički i institucionalni lideri pokazali izvanredan nivo spremnosti za saradnju i koordinaciju u vrijeme krize, posebno u njenom početku", ali je dodao da su, “kako se čini da je zdravstvena kriza relativno pod kontrolom, neki političari ponovo nastavili svoju retoriku podjele.”, objavio je N1.

Inzko je podsjetio na činjenicu da BiH nije imala formiranu vlast više od godinu dana nakon izbora 2018. godine, te da vlast u FBiH i dva kantona jos uvijek nije uspostavljena...

- Također nije postojao nikakav istinski politički dijalog da bi se riješila situacija vezana za grad Mostar, gdje se nisu održali lokalni izbori više od jednog desetljeća - dodao je.

Međutim, najviše prostora je posvećeno opstukcijama rukovodstva Republike Srpske. U periodu koji obuhvata izvještaj, "vlasti u RS-u su intenzivirale svoju retoriku i pribjegavale čestim akcijama usmjerenim protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te nadležnosti i institucija na državnom nivou".

Vlasti u RS su "uporno nastojale nametnuti" pogrešno tumačenje Dejtonskog sporazuma nazivajući BiH "zajednicom država sa ograničenim i izvedenim suverenitetom" koja je stvorena od dva prethodno postojeća entiteta koji su “nosioci suvereniteta", navodi Inzko.

- Takvo tumačenje ne predstavlja samo revizionizam Općeg okvirnog sporazuma za mir, već također ima za cilj pružiti osnovu srpskom narodu i/ili RS-u da zahtijevaju pravo na samoopredjeljenje - naveo je Inzko, te dao za primjer zaključke Narodne Skupštine RS-a od 11. novembra prošle godine.

Također je naveo da su vlasti u RS-u "uporno zahtjevale da se vrati na takozvani 'izvorni Dayton'".

- Ova retorika 'izvornog Daytona' ima za cilj da oduzme institucijama na državnom nivou većinu nadležnosti koje su preuzete u skladu sa ustavnim ovlastima države i da blokira svaki pokušaj usvajanja zakonodavstva u oblastima pod državnim nadležnostima ili za uspostavljanje institucije na državnom nivou - navodi Inzko.

Vlasti RS-a su "nastavile da podrivaju državne institucije, u pokušaju da dokažu da su one neefikasne, neučinkovite i da nisu za dobrobit interesa RS-a", navodi Inzko.

- Vlasti RS-a su posebno napadale visokog predstavnika i Ustavni Sud Bosne i Hercegovine, koji se opravdano smatraju čuvarima Ustava Bosne i Hercegovine - kazao je, ističući zahtjev RS-a da se uklone strane sudije iz (Ustavnog) suda. Izdvaja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kao "najglasnijeg u osporavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, nadležnosti i institucija BiH", te navodi da Federacija BiH nastavlja da pati od hronične disfunkcionalnosti.

Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH su "održale svoje dugogodišnje savezništvo” te im se "pridružila multietnička Demokratska fronta" i "većinski bošnjački Savez za bolju budućnost", navodi on, ističući da nisu poduzeti nikakvi koraci za imenovanje nove Vlade Federacije nakon Općih izbora 2018., zbog kontinuiranog insistiranja HDZ-a Bosne i Hercegovine da ovome mora prethoditi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

- Borba protiv korupcije i suočavanje sa organizovanim kriminalom ostali su uzrok dubokog ukorijenjenog razočarenja javnosti u pravosudni sistem - naveo je također.

Priliv migranata u zemlju koji koriste BiH kao tranzitnu zemlju prema EU se nastavio se u posljednjih šest mjeseci ali je "znatno usporio kao rezultat pandemije COVID-19", navodi Inzko, uz podatak da se trenutno nalazi između 6.500 i 8.000 migranata u zemlji.

- Osiguravanje pristupa privremenom smještaju i hrani u skladu sa humanitarnim standardima su i dalje glavni izazovi s kojima se vlasti Bosne i Hercegovine suočavaju - ističe Inzko te dodaje da su svi migranti u Bosni i Hercegovini i dalje smješteni samo u Federaciji, jer ih vlasti Republike Srpske i dalje odbijaju prihvatiti u tom entitetu. Trendovi u BiH su "alarmirajući" i moraju se zaustaviti i pokrenuti u suprotnom pravcu, navodi on.

- U interesu svih nivoa vlasti je da se ne poništavaju esencijalne reforme, nego da se sprovedu one koje zemlju vode naprijed, koje podržavaju i ojačavaju sigurnost, stabilnost i razvoj zemlje - stoji u izvještaju.

I pored mnogih izazova, dodaje, "ja sam nastavio da se suzdržavam od upotrebe mojih ovlaštenja u skladu sa politikom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira koje nastoji da promoviše donošenje odluka od domaćih vlasti."

Inzko je naveo da njegova kancelarija i dalje insistira na sprovođenju pet ciljeva i dva uslova koji su definisani jos 2008. godine kao preduslovi za zatvaranje OHR-a. Također je naveo da nije bilo značajnog napretka u sprovođenju zahtjeva koji se tiču državne i vojne imovine, mada su primijećeni neki pozitivni pomaci, kao što su odluke Ustavnog suda da poništi zakon donesen u RS-u po kojem poljoprivredno zemljište pripada entitetu kao i da proglasi vode javnim dobrom i vlasništvom države.

Inzko tvrdi da su ti zakoni dio niza mjera koje RS nastoji da sprovede kako bi imovinu, koja je vlasništvo države, proglasila vlasništvom entiteta i tako je uknjižila u katastar kako bi promovirala ideju da je BiH unija država koja nema suverenitet, teritorijalni integritet, ustavne ovlasti i imovinu. Vlasti RS-a i pored odluke Ustavnog suda tvrde da su entiteti vlasnici ove imovine.

Nije, dodaje Inzko, bilo napretka ni u knjiženju neperspektivne vojne imovine. U Federaciji je i dalje 31 takva lokacija uknjižena na državu, dok Republika Srpska i pored sudskih odluka odbija da uknjiži svih 20 takvih lokacija na svojoj teritoriji. Naprotiv, najmanje dvije takve imovine su uknjižene na entitet. Jedna od njih je dio aerodroma Mahovljani.

Novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine se "većinom fokusiralo na projekte za razvoj infrastrukture i migracije", navodi on, te je nabrojao niz odluka koje su usvojene, uključujući mjere vezane za borbu protiv COVID-19.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.