U toku debate u Vijeću sigurnosti UN-a, nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko podnio izvještaj o stanju u BiH, mogli su se čuti prijedlozi predstavnika pojedinih država kako se treba vratiti politici korištenja Bonskih ovlaštenja. U razgovoru za Deutche Welle Incko je dao svoje viđenje ovih prijedloga.

- Malo je to i frustracija Međunarodne zajednice što stvari idu tako sporo i da ima tako malo domaćih rješenja. Neki zbog toga i razmišljaju da bi se možda trebalo vratiti Bonskim ovlaštenjima, ali kao posljednjoj mogućnosti. Prva mogućnost uvijek mora biti domaće rješenje i tek kada ono ne uspije treba primijeniti Bonska ovlaštenja. Mislim da su neke stvari otišle predaleko. Recimo izbori u Mostaru ili status Srba u Mostaru koji tamo zvanično ne postoje. Isto tako slučaj Sejdić-Finci traje deset godina. To je prosto predugo. Čak i ako nismo upravu, ljudi odlaze iz BiH pošto oni više nemaju vremena da čekaju - kazao je Inzko.

Prema njegovom mišljenju, ne treba očekivati da će se SAD u skorije vrijeme uključiti u rješavanje problema u BiH.

- Amerikanci na svojoj agendi imaju 400 konflikata po cijelom svijetu, od Venecuele do Sjeverne Koreje. Što se tiče Balkana, osjetio sam da postoji redoslijed da se do kraja napravi posao. Da se završi posao u Makedoniji. Onda da se završi posao između Srbije i Kosova. Onda bi na red došla BiH - napomenuo je Inzko.

U toku rasprave u Vijeću sigurnosti njemački ambasador je kazao kako ne bi imao ništa protiv da Inzko u BiH ostane u narednih 10 godina, po uzoru na Matthewa Nimetza, koji je bio predstavnik međunarodne zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

- On je tamo bio više od 20 godina. Gospodin Nimetz je radio na imenu Makedonija koja se ranije zvala Bivša jugoslovenska republika Makedonija, a sada se zove Sjeverna Makedonija. Znači, on je uspješno završio svoju misiju. To je i moja želja - zaključio je visoki predstavnik.