INTERVJU -Valentin Inzko: OHR nije za podjelu Mostara

objavljeno: 10.04.2016. u 21:50

I dalje smo na raspolaganju da pomognemo strankama u postizanju dogovora, ali visoki predstavnik to pitanje neće riješiti umjesto njih.

Razgovarala: Dženeta Sarić-Kozić

Do kraja aprila bi se trebalo naći rješenje za provedbu Odluke Ustavnog suda BiH koja je donesena 2011. godine. Tom odlukom Ustavni sud BiH suspendovao je pojedine odredbe Statuta Grada Mostara, koje se odnose na izbor vijećnika u Gradskom vijeću. U Mostaru nisu održani lokalni izbori od 2008.

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH u intervjuu za Faktor je poručio dvjema vodećim strankama, SDA i HDZ BiH, da odustanu od maksimalističkih zahtjeva i da vode pregovore u najboljoj namjeri i da konačno pronađu rješenje.

FAKTOR: U Mostaru nisu održani izbori od 2008. godine. Svjedočimo nastojanjima SDA i HDZ, da riješe to pitanje. Hoćete li se i u kojoj mjeri uključiti kako bi im pomogli?

INZKO: Nedavno su ove dvije stranke konačno započele dijalog u cilju pronalaženja rješenja za Mostar. Prošlo je i previše vremena od Odluke Ustavnog suda, a građanima Mostara se predugo uskraćuje mogućnost da iskoriste svoje temeljno ljudsko pravo i sudjeluju na lokalnim izborima.
Očekujem od svih stranaka u Mostaru, a posebno od dvije najveće političke stranke, da odustanu od maksimalističkih zahtjeva, da vode pregovore u najboljoj namjeri i da pronađu rješenje. OHR je i dalje na raspolaganju da pomogne strankama u postizanju dogovora, ali visoki predstavnik to pitanje neće riješiti umjesto njih.

FAKTOR: Vjerujete li u dogovor prije 1. maja, kada je rok za raspisivanje izbora? Šta ukoliko dogovor izostane?

INZKO: SDA, HDZ BiH i ostale stranke moraju nastaviti dijalog. Taj proces nema alternativu. Pozivamo ih da pregovaraju u najboljoj namjeri kako bi osigurali provedbu Odluke Ustavnog suda i omogućili biračima u Mostaru da konačno izaberu svoje lokalne predstavnike. Oni to duguju građanima Mostara. Jedna stvar koju međunarodna zajednica ne može podržati je podjela Mostara.

U svom posljednjem Komunikeu od 2. decembra 2015. godine, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je “podsjetio organe vlasti u BiH na njihovu obavezu da uspostave izborni sistem u Mostaru, kako je to predviđeno Odlukom Ustavnog suda koja još uvijek nije provedena. Upravni odbor je naglasio ključni princip, koji su još jednom potvrdile političke stranke, da Mostar mora ostati jedinstvena, koherentna, multietnička jedinica lokalne samouprave s određenim nivoom lokalnih ovlaštenja/uprave ispod nivoa grada.”

FAKTOR: Aneksom sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma zagarantovana su prava izbjeglih i raseljenih osoba. Nažalost, danas povratnici u Republici Srpskoj nisu sigurni u svojim domovima, a oduzimaju im se brojna prava, od prava na maternji jezik do prava na posao u institucijama vlasti. Je li vrijeme da OHR reaguje kako bi zaštitio povratnike u RS-u?

INZKO: Upravu ste, povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba je središnji princip Dejtonskog mirovnog sporazuma. Uvjeren sam da je važno sve podsjetiti na obaveze koje su potpisali i preuzeli prije nekoliko godina. U preambuli Ustava BiH se govori o poštovanju ljudskog dostojanstva, slobodi i jednakosti, i opredjeljenju za mir, pravdu, toleranciju i pomirenje. Prema Aneksu 7, strane su se obavezale da će izbjeglicama i raseljenim licima osigurati siguran povratak, bez uznemiravanja, zastrašivanja, progona ili diskriminacije na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, vjerskih uvjerenja ili političkog mišljenja. Strane su se također obavezale da će na svojoj teritoriji stvoriti političke, ekonomske i socijalne uslove pogodne za dobrovoljni povratak i harmoničnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih lica, bez privilegovanja bilo koje posebne grupe. Odlučivati za nekog drugog kako će se njegov jezik zvati ne samo da je neukusno, nego i uzaludno i štetno.

Ovakve radnje ne podstiču pomirenje nego šalju vrlo štetnu poruku, posebno imajući u vidu da proces povratka izbjeglica i raseljenih osoba, što je bio rezultat rata, još nije završen, mada je to bila obaveza prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. U isto vrijeme, u Federaciji BiH postoji jedno drugo pitanje koje se može dovesti u tijesnu vezu sa Aneksom 7 i procesom povratka, a to je pitanje osiguranja pune zastupljenosti Srba u Domu naroda. To pitanje se mora prioritetno riješiti. Ako postoji politička volja da se to uradi, ja ne vidim nikakav razlog zašto ne bismo mogli naći rješenje čak i ako to zahtijeva promjenu Ustava. Prava povratnika treba čuvati i jačati, a ne ograničavati.

FAKTOR: Veličanje haških osuđenika i optuženika, kao i vrijeđanja preživjelih žrtava rata postali su svakodnevnica. Najsvježiji primjer je otvaranje studentskog doma na Palama po imenu Radovan Karadžić.

INZKO: Manipulisanje sa prošlošću slavljenjem osuđenih ratnih zločinaca totalno je neprihvatljivo i samo služi za ponovno buđenje trauma iz prošlosti, rušenje digniteta žrtava i udaljava nas od istinskog pomirenja.

Svi oni koji su svjesno izabrali da slave optužene ili osuđene ratne zločince i da relativizuju ratne zločine i njihove žrtve, isključili su sebe iz najosnovnijih vrijednosti čovječanstva. I na taj način, oni su sebe diskvalifikovali iz civilizovanog svijeta. Demokratska i uređena društva se slažu oko suštinske stvari, osude ratnih zločina. Nema “ali” ni “ako”, i o tome nema pregovaranja. To je vrlo jasno – ili poštujete vladavinu prava, uključujući međunarodnu pravdu, ili se isključujete iz demokratskih vrijednosti na kojima je izgrađeno pravedno društvo.

Još jednom pozivam vlasti u BiH da se, u skladu sa njihovim nadležnostima, uzdrže od služenja političkim kalkulacijama i iskrivljivanja značaja izrečene pravde. To je važno, jer bez istine i sjećanja ne može biti trajnog pomirenja. Dvadeset godina nakon rata, političari trebaju gledati naprijed i biti usredsređeni na euroatlantsku budućnost BiH.

(Faktor.ba)