INTERVJU Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu: Planiramo projekat zapošljavanja oko 250 asistenata

objavljeno: 22.06.2016. u 11:35

Investiranje u obrazovanje nije investiranje u potrošnju, nego u razvoj, i sve agende i uštede koje država danas pokušava da napravi moraju poći od toga da je obrazovanje najisplativija investicija bh. društva, poručio je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

Novoizabrani rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj, koji će tu dužnost zvanično preuzeti od oktobra ove godine, u intervjuu za Faktor govorio je o upisnoj politici fakulteta i Vlade Kantona Sarajevo, depolitizaciji i vraćanju multietničnosti Univerziteta, strategiji kako zadržati mlade stručnjake u Bosni i Hercegovini…

FAKTOR: Vlada KS prije nekoliko dana donijela je odluku o broju studenata koji će biti upisani u akademskoj 2016/2017. godini. Već godinama imamo situaciju da na pojedinim fakultetima UNSA, poput Ekonomskog, Pravnog i Fakulteta političkih nauka, vlada „hiperprodukcija“ stručnog kadra, dok su neki drugi fakulteti deficitarni sa brojem upisanih studenata… Koliko se zapravo pri kreiranju upisne politike vodi računa o stvarnim potrebama tržišta rada u BiH?

ŠKRIJELJ: Vlada je svoje stavove u tom pogledu temeljila na izvještaju koji je dobila od Službe za zapošljavanje KS o prijavljenima na Birou za nezaposlene i fakultetima koje su ti ljudi završili. Tu se ispostavilo da ima veći broj nezaposlenih sa fakulteta koje ste spomenuli i Vlada je tu pokušala intervenirati. Istina, ove godine je to bilo više na nekom simboličkom nivou, ali mislim da se generalno na relaciji Vlada KS – UNSA ubuduće treba bolje planirati upisna politika u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Činjenica je da se sada ta politika kreira većinom na osnovu potreba samih fakulteta i njihovih zahtjeva prema Vladi – drugim riječima, kad god fakultet treba da zaradi više novca iz vlastitih prihoda, prvo za čim se poseže je upis većeg broja studenata, posebno samofinansirajućih. S druge strane, nije dobro da se Vlada KS nameće kao ograničavajući faktor u pogledu broja studenata samo na javnom univerzitetu, nego ta politika treba biti proširena i na privatne univerzitete. Zašto bi jednom privatnom univerzitetu bilo dozvoljeno da može upisati koliko god hoće samofinansirajućih studenata i po bilo kojoj cijeni, a javnom univerzitetu je to unaprijed određeno? Interes Vlade bi u najmanju ruku trebao biti da se izjednače prava javnog i privatnih univerziteta.

FAKTOR: Vi ste, kao dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, uveli praksu zapošljavanja najboljih studenata na Fakultetu. Nažalost, to nije slučaj sa većinom fakulteta u okviru UNSA, a jedna od posljedica je da studenti sa najvećim prosjekom ocjena neminovno odlaze iz BiH i svoje akademske karijere grade u inostranstvu. Kako možemo zaustaviti taj negativni trend?

ŠKRIJELJ: Logično je da oni koji su kao studenti bili najprogresivniji prvi odlaze jer se ne mogu pomiriti s tim da nakon vrhunskih rezultata koje su postigli na fakultetima, sa svim desetkama i devetkama u indeksu, sada na Birou čekaju posao i žive od nečije milostinje. S druge strane, rezultati koje ti mladi ljudi ostvare u inostranstvu dokaz su da je studij na Sarajevskom univerzitetu itekako kvalitetan i dobar. Žalosno je što je obrazovanje u BiH svrstano u kategoriju potrošnje i što se na obrazovanje gleda kao na povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru. Investiranje u obrazovanje nije investiranje u potrošnju, nego u razvoj, i sve agende i uštede koje država danas pokušava da napravi moraju poći od toga da je obrazovanje najisplativija investicija bh. društva. Prosječna ulaganja za nauku u Evropi iznose oko dva posto ukupnog budžeta, a u Bosni je to od 0,04 do 0,07 posto. Ako mislimo da ćemo razviti privredu i napraviti vrhunske rezultate u inovativnim tehonolgijama, a pri tome izdvajati toliki budžet koji izdvajamo sada za nauku, uvijek ćemo biti na margini naučnih dostignuća i samo će vrhunski pojedinci iz BiH biti prepoznatljivi u Evropi i svijetu. Kao rektor, nastojat ću da mlade ljude koje vidim kao razvojni segment bh. društva zadržim na Univerzitetu i da im omogućimo školovanje i izvan BiH u onim oblastima u kojima im mi ne možemo ponuditi kvalitetne uvjete. U proteklih šest godina na PMF-u primili smo ukupno 36 mladih ljudi, naših najuspješnijih studenata, i ovog trenutka mi nemamo gorući problem asistenata koji ima 90 posto organizacionih jedinica UNSA. Planiram da u prvom tromjesečju svog mandata zatražim od Vlade KS da preko Službe za zapošljavanje….

Kompletan intervju pročitajte u današnjem izdanju dnevnih novina Faktor.

(Maja RADEVIĆ/Faktor.ba;Foto: J. BRUTUS)