INTERVJU – Francisco Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH: Tražimo manje zaposlenih u administraciji

Objavljeno: 05.06.16 u 15:49

Vlasti su se u okviru programa obavezale da će očuvati aranžman valutnog odbora kao uporišta politikama i zaštititi nezavisnost Centralne banke BiH, izraditi sveobuhvatne strategije za rješavanje osjetljivosti u bankama i jačanje operacija i nadzora nad entitetskim razvojnim bankama.

Razgovarao Nedim Pobrić

Finaliziranje pregovora između BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je trenutno jedno od najaktuelnijih pitanja u našoj zemlji. Od realizacije takozvanog produženog aranžmana nas dijeli odluka Izvršnog odbora MMF-a, pa smo tim povodom razgovarali sa Franciscom Parodijem, rezidentnim predstavnikom MMF-a u BiH.

FAKTOR: Izvršni odbor MMF-a će 13. jula razmatrati odobravanje aranžmana za BiH. Da li vlasti u BiH u međuvremenu moraju ispuniti određene uslove kako bi aranžman bio odobren?

PARODI: Institucije vlasti su predložile, a osoblje MMF-a se složilo, da će neposredna provedba konkretnih mjera u cilju bolje naplate prihoda, obuzdavanja tekuće potrošnje i očuvanja finansijske stabilnosti demonstrirati koliko su vlasti opredijeljene za novi program.

FAKTOR: U posljednje vrijeme su aktuelne spekulacije u vezi sa Pismom namjere prema MMF-u, odnosno o činjenici da sadržaj Pisma namjere nije dostupan javnosti. Lokalne vlasti tvrde da će sadržaj biti objavljen tek nakon što ga Izvršni odbor MMF-a odobri. Da li je to bila praksa i pri dogovaranju prethodnih stand-by aranžmana?

PARODI: Da, to je bila praksa i u slučaju ranijih stand-by aranžmana. Vlasti i osoblje MMF-a su postigli „ad-referendum“ dogovor o Pismu namjere 24. maja, a ovih dana radimo na završnim detaljima ovog dokumenta.  Međutim, s obzirom na standardnu proceduru MMF-a koja se primjenjuje na sve zemlje članice podjednako, Pismo namjere, da bi se smatralo konačnim, treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.

Mi u MMF-u težimo transparentnost. Očekujemo da će Pismo namjere, zajedno s Izvještajem osoblja, biti objavljeni nakon što Izvršni odbor sredinom jula odobri program. Očekuje se da će i dokumenti za kvartalne preglede također biti objavljivani. Svi naši izvještaji će opisivati napredak koji je ostvaren u pogledu ispunjavanja ciljeva programa.

FAKTOR: Ukoliko dobijemo pozitivan odgovor Izvršnog odbora MMF-a, kada možemo očekivati prvu tranšu kredita?

PARODI: Prva tranša će biti doznačena nekoliko dana nakon što Izvršni odbor MMF-a sredinom jula odobri novi program.

FAKTOR: Možete li nam reći nešto više o tehničkim detaljima aranžmana?

PARODI: Sredstva će se koristiti za podršku budžeta Federacije i Republike Srpske. Sredstva će se tokom perioda od tri godine  doznačavati u vidu 12 kvartalnih tranši. Ovdje je važno imati na umu da doznačavanje novca zavisi od ispunjavanja kvantitativnih ciljeva i konkretnih mjera politika koje se zajednički dogovaraju tokom trajanja programa.

FAKTOR: Koji su osnovni ciljevi ugovorenog ekonomskog programa i na koji način on može rezultirati rastom broja radnih mjesta u BiH?

PARODI: Program ima tri cilja koja podržavaju ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta, a vlasti su preuzele konkretne obaveze koje je potrebno ispuniti tokom trogodišnjeg programa. Prvi cilj je unapređenje poslovnog okruženja. S tim u vezi, predviđene su mjere usmjerene na unapređenje funkcionisanja tržišta rada, ponovno pokretanje procesa privatizacije i restrukturiranja preduzeća u državnom vlasništvu u FBiH, postepeno smanjenje opterećenja na rad i usaglašavanje propisa i poreskih zakona između entiteta.

Drugi cilj se odnosi na fiskalnu oblast, gdje vlasti imaju za cilj smanjiti javni dug kroz postepenu fiskalnu konsolidaciju, uz istovremeno smanjenje veličine vlade i unapređenje kvaliteta vladine potrošnje.

Kako bi se ostvarili ovi ciljevi, program  sadrži konkretne mjere da bi se postigao postepeni prelazak na niži nivo, izdvajanje za plaće i manji broj zaposlenih u javnom sektoru, unaprijedila naplata prihoda putem bolje saradnje između poreznih uprava, uz istovremeno usmjeravanje više prihoda za investicije u infrastrukturu te bolje ciljanje socijalnih davanja ugroženim kategorijama, što uključuje i reformu penzionog sistema u FBiH, jačanje kontrole nad nižim nivoima vlasti, vanbudžetskim fondovima i preduzećima u državnom vlasništvu.

Na kraju, treći cilj se odnosi na finansijski sektor, gdje je imperativ očuvati njegovu stabilnost i oživjeti kreditni rast. Vlasti su se u okviru programa obavezale da će očuvati aranžman valutnog odbora kao uporišta politikama i zaštititi nezavisnost Centralne banke BiH, izraditi sveobuhvatne strategije za rješavanje osjetljivosti u bankama i jačanje operacija i nadzora nad entitetskim razvojnim bankama, usvojiti zakone koji će modernizovati bankarske propise, ojačati saradnju između agencija iz finansijskog sektora i rješavati problem visokog nivoa nekvalitetnih kredita.

FAKTOR: Dio obaveza se odnosi i na proces privatizacije. U tom segmentu vlada veliko interesovanje javnosti, naročito kada je mogućnost prodaje državnog udjela u kompanijama kao što su BH Telecom i HT Mostar. Da li je to otvorena mogućnost?

PARODI: Institucije vlasti FBiH i osoblje MMF-a su se dogovorili o pokretanju procesa privatizacije i restrukturiranja preduzeća u državnom vlasništvu kako bi unaprijedili ekonomsko upravljanje i konkurentnost te smanjili fiskalne rizike.

S obzirom na problem neuvezanog radnog staža i veliki teret obaveza s kojim se vlada suočava po ovom osnovu, što opet onemogućava da veći broj građana učestvuje u formalnom tržištu rada, dalje smanjenje fiskalnih rizika predstavlja imperativ. Obaveze koje su preuzele institucije vlasti su u skladu sa planovima koje je pripremila i usvojila Agencija za privatizaciju FBiH.

FAKTOR: Kada je u pitanju bankarski sektor, postoji li namjera da se kreira sistem kontrole tog sektora na državnom nivou?

PARODI: Ne, nije bilo namjere da se uspostavi sistem supervizije na nivou BiH. Nije bilo ni zahtjeva za uspostavljanje nove agencije za bankarstvo na nivou BiH. Međutim, s obzirom na to da BiH predstavlja jedinstven finansijski prostor, vlade, entitetske agencije za bankarstvo, Agencija za osiguranje depozita i CBBH će također provoditi mjere kako bi poboljšali koordinaciju i osigurali finansijsku stabilnost u BiH.

Konkretnije, jedan od ciljeva programa jeste očuvanje finansijske stabilnosti i oživljavanje kreditnog rasta. S tim u vezi, institucije vlasti su se okviru programa obavezale da će poduzeti sve neophodne mjere kako bi osigurali da banke u BIH ispunjavaju stroge uvjete regulatora. Paket propisa, koji treba do kraja ove godine usvojiti na nivou BiH i entiteta, će omogućiti da se i supervizija, a i zakonski standardi, približe evropskim standardima. Očekujem da će MMF u narednom periodu pružati znatnu tehničku pomoć vlastima u oblasti finansijskog sektora.

FAKTOR: Koje su propisane mjere koje bi u konačnici trebale dovesti do reduciranja potrošnje javnog sektora u BiH?

PARODI: MMF i vlade su se dogovorile o budžetima za 2016. godinu, kao i fiskalnim ciljevima za 2017. godinu, koji su u skladu sa ciljem postepenog smanjenja nivoa duga u srednjoročnom periodu, uz istovremeno poboljšanje strukture i kvaliteta potrošnje.

Usaglasili smo se o ograničavanju potrošnje na plaće i naknade uposlenih u javnom sektoru i postepenom smanjenju veoma velikog broja zaposlenih u javnom sektoru. Reforme u javnom sektoru će poduprijeti sve ove mjere kao i duboke fiskalne reforme usmjerene na postizanje veće efikasnosti i transparentnosti.

Također, MMF i vlade su se dogovorile da će potrošnja u narednih tri do pet godina rasti sporijim tempom u odnosu na ekonomiju. To će dovesti do smanjenja veličine vlada u odnosu na ekonomiju, a oslobodit će se resursi za privatni sektor. Vizija koju dijelimo jeste da privatni sektor preuzme primat u generisanju rasta u ovoj zemlji, što je slučaj u većini zemalja EU-a.

(Faktor.ba)