INTERVJU – Fra Jozo Marinčić: Sadašnji ustroj BiH ozakonio je rezultate agresije

objavljeno: 20.04.2016. u 08:09

Sadašnje političko uređenje je neodrživo i nefunkcionalno i nije pravedno jer su njime ozakonjene podjele i rezultati agresije na našu državu.

Razgovarao: Predrag  ZVIJERAC

Travničanin fra Jozo Marinčić izabran je početkom mjeseca za novog provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Franjevci u BiH kroz povijest su, osim duhovnici, bili i učitelji i pisci, ali su i zastupali narod pred vlastima. Danas se čini kako su pomalo samozatajni. U intervjuu za Faktor fra Jozo naglašava ne bi rekao da su franjevci danas manje prisutni i aktivni nego što su to bili prije.

– Promijenili su se kontekst i vrijeme u odnosu na razdoblje kad su oni bili jedini školovani ljudi u Bosni i kad su morali biti i liječnici i učitelji i politički predstavnici, te su s tim u vezi morali preuzimati i one poslove koje po prirodi pripadaju drugim instancama u društvu. Bosanski franjevci sve vrijeme ostaju vjerni svojoj izvornoj misiji širenja mira i dobra među ljudima u našoj domovini Bosni i Hercegovini i tako će biti i ubuduće – istaknuo je fra Jozo.

FAKTOR: Crkva svakako ima pravo iznijeti mišljenje i o političkoj situaciji u BiH. Imali smo tako i prijedlog biskupa o mogućem ustavnom uređenju BiH. Kakvo je Vaše mišljenje o sadašnjemu političkom uređenju BiH i o spomenutom prijedlogu Biskupske konferencije?

FRA JOZO: Sadašnje političko uređenje Bosne i Hercegovine je neodrživo i nefunkcionalno i nije pravedno jer su njime ozakonjene podjele i rezultati agresije na našu državu. Prijedlog Biskupske konferencije BiH o četirima regijama je sasvim razuman i dobronamjeran i kamo sreće da u našim političkim krugovima ima sluha za jedan takav prijedlog. Bojim se da ovakvo stanje nefunkcionalnosti i podizanja tenzija među narodima ove naše lijepe zemlje služi mnogim nečasnim ljudima za lično bogaćenje i netransparentno djelovanje.

FAKTOR: Franjevci u Bosni godinama su gradili i izgradili vlastiti identitet i zaista su omiljeni u narodu i to ne samo među katolicima. Je li se taj identitet danas, gledano s Vaše strane, izmijenio? Kakav je on danas i kakav biste lično voljeli da on bude?

FRA JOZO: Nije se izmijenio i nadam se da i neće. Fra Josip Markušić, jedan od mojih predšasnika (prethodnika, op.a.) je u jednom svom tekstu rekao da su bosanski franjevci uvijek bili uz svoj hrvatski i katolički puk, ali i uz sve druge ljude bez obzira na vjeru i naciju. Naučili smo poštivati ljude koji su drukčiji od nas i u tome je, vjerujem, tajna zašto su franjevci omiljeni ne samo među katolicima nego i među ljudima drugih vjeroispovijesti i nacionalnosti. To je blago koje treba ljubomorno čuvati, kojeg su nam ostavila naša subraća koja su živjela prije nas i nastojat ću da se ta tradicija očuva i dalje.

FAKTOR: Imamo i Hercegovačku franjevačku provinciju. Vidite li Vi neku razliku između “bosanskih” i “hercegovačkih” franjevaca? Često se može čuti kako su “bosanski” franjevci “ljevičari”, a oni u Hercegovini “desničari”?

FRA JOZO: Slušajte, razlike postoje i među dvojicom braće u obitelji, a kamoli da neće postojati i među dvjema franjevačkim provincijama, i to je sasvim normalno. Drukčije je biti franjevac u dominantno hrvatskim i katoličkim krajevima, a drukčije tamo gdje ste u manjini. Uza sve razlike koje ne treba nijekati, puno je više toga što nas veže jer smo do 19. stoljeća bili jedna provincija, a sve do ovog rata u našim odgojnim zavodima su se školovali i hercegovački franjevci. Osobno bih volio da se to opet dogodi jer bi se na taj način lakše gradilo zajedništvo između naših provincija. Što se tiče tih optužbi o ljevičarima i desničarima, na to se uopće ne treba osvrtati niti bilo kome pravdati i one dolaze iz određenih političkih krugova koji bi htjeli drevnu Franjevačku provinciju i njezine članove upregnuti u svoje uskopolitičke interese što se neće dogoditi. Mi smo najstarija institucija u BiH, ponosni smo na tu činjenicu i nećemo tako lako prodavati obraz nikome. Bosna Srebrena je uvijek imala članove koji su imali različite poglede na određene društveno-političke prilike: jedni su više naginjali lijevo, drugi desno, treći su apolitični i treba svakoga pustiti neka ima svoje mišljenje o raznim događajima i neka ga slobodno iznosi, uz naravno odgovornost da time ne vrijeđa i ne nanosi štetu onome koga proziva.

FAKTOR: Kakav je odnos franjevaca i biskupa

FRA JOZO: Razmimoilaženja franjevaca i biskupa su počela ponovnim uvođenjem redovne crkvene hijerarhije kada je nadbiskup Josip Stadler htio potisnuti franjevce i oduzeti im župe. Franjevci su, naravno, reagirali i branili svoja stečena prava koja im je stoljećima ranije udijelila Sveta Stolica. Ta događanja jesu opteretila odnos između franjevaca i bosanskih biskupa sve do našeg vremena, no u posljednje vrijeme nema nekih većih potresa i nadam se da ih neće ni biti u budućnosti. Ukoliko budemo iskreno uvažavali jedni druge i nastupali jedni prema drugima s poštovanjem i sviješću da smo ravnopravni i da radimo s istim ciljem, ne bi trebalo biti nekih većih problema.

Bosanski franjevci formalno-pravno djeluju ne od 1517. godine, nego od 1339. i to pod imenom Bosanska Vikarija, a ne provincija, jer je papa Nikola IV. 1288. zabranio osnivanje novih provincija unutar Reda.

– Nakon osmanskog osvajanja Bosne, Bosanska Vikarija se dijeli 1514. na Bosnu Hrvatsku, na slobodnom području, i Bosnu Srebrenu, pod osmanskom (turskom) vlašću. Nazvana je po samostanu u Srebrenici. Obje su vikarije izdignute na rang provincija 1517. Ta godina ne znači novi početak Bosne Srebrene osim formalnog uzdignuća i promjene imena, pa i nema razloga za posebno obilježavanje – kaže Marinčić.

(Faktor.ba)