INTERVJU – Fadil Novalić: Reforme moramo provoditi mnogo brže

Objavljeno: 04.04.16 u 21:45

Mi smo imali ekspanziju i najvažnije smo zakone donijeli onda kada nismo imali ni parlamentarnu većinu, niti popunjenu vladu. Sada kada imamo sve to, morao sam obojici predsjednika izraziti svoje nezadovoljstvo zbog činjenice da nam ne ide brže.

Mi smo imali ekspanziju i najvažnije smo zakone donijeli onda kada nismo imali ni parlamentarnu većinu, niti popunjenu vladu. Sada kada imamo sve to, morao sam obojici predsjednika izraziti svoje nezadovoljstvo zbog činjenice da nam ne ide brže.
Mi smo imali ekspanziju i najvažnije smo zakone donijeli onda kada nismo imali ni parlamentarnu većinu, niti popunjenu vladu. Sada kada imamo sve to, morao sam obojici predsjednika izraziti svoje nezadovoljstvo zbog činjenice da nam ne ide brže.

Razgovarao: Almir ŠEĆKANOVIĆ

Vlada Federacije BiH koju predvodi privrednik Fadil Novalić danas slavi svoj prvi rođendan. Bio je to povod za opširan intervju s premijerom Novalićem u kojem objašnjava rezultate rada, Reformsku agendu po čijem je isticanju prepoznatljiv, poslovnoj klimi, zastoju u reformama, te obećanju čelnika SDA i HDZ-a.

FAKTOR: Prilikom našeg nedavnog razgovora, također u formi intervjua, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić se pohvalio da je ta institucija ispunila više od 50 posto svojih obaveza iz Reformske agende. Na kojem je postotku trenutno Vlada Federacije BiH?

NOVALIĆ: To je dobro pitanje. Mi smo od ukupno 61 tačke ispunili njih 15. To je ukupno 25 posto obaveza, odnosno četvrtina posla iz Reformske agende. Istina, kroz Vladu je prošlo dosta više tačaka, koje sada čekaju na Parlamentu. Čini se da se Parlament malo uznemirio u vezi s presudom Ustavnog suda, pa je usporio rad, tako da dva mjeseca kod njih stoji Zakon o PIO sistemu, kojeg smo mi usvojili na Vladi. To je veoma važan zakon na kojem smo puno radili, koji je izazvao strašne potrese i prije samog dolaska na Parlament, ali još nije usvojen.

No, vratimo se malo kvalitetu ovih mjera iz Reformske agende koje smo uradili. Znate da u Agendi postoji šest oblasti. Moramo priznati da smo kao Vlada uradili set najtežih zakona koje ovo društvo pokušava donijeti najmanje osam ili deset godina, gdje je posebno teška oblast radnopravno zakonodavstvo. Znači, mi jesmo po broju uradili 25 posto, ali ja vjerujem da se to po teženi približava, možda ne 50, ali svakako 40 posto.

U ovu 61 tačku imamo i one koje su trajnog karaktera. Ili one koje su nastale inicijativama, poput akciza. Mi smo bili dužni pokrenuti inicijativu i to smo uradili. No, pošto to nije urodilo plodom, ne smatramo da smo tu tačku završili. U suštini, kada se sagleda, teško je reći koliko smo tačno uradili, ali u težinskom smislu mislim da je iza nas jedna trećina posla.

FAKTOR: Šta nam je ostalo u ove dvije trećine?

NOVALIĆ: Kada se Agenda pogleda kao paket, onda je jasno da imamo tri glavne aktivnosti unutar nje. Jedna je radnopravno zakonodavstvo. To je mukotrpan put od Zakona o radu preko kolektivnih do grantskih ugovora. To je nevjerovatno težak posao i zaista važan za ovo društvo, jer je društvo išlo putem kolapsa budžeta na osnovu starog radnopravnog zakonodavstva. Naredna trećina je poslovno okruženje. Tu se radi o formiranju privrednih sudova, o predstečajnom poravnanju, Zakonu o stečaju koji sada ne funkcionira, registracionim aktivnostima i o parafiskalnim nametima. Same zakone i mjere nije teško donijeti, ali njihovo uvođenje traje duže. Vidite, mi možemo instalirati privredne sudove vrlo brzo, ali da oni krenu raditi trebaju dvije godine. Treći sklop je vladavina prava i javna uprava. Moratorij na javnu upravu produžavamo. Podaci koji se tiču moratorija pokazuju da je u prošlom mandatu od 6.300 uposlenih njih 5.700 zaposleno u javnoj upravi. U ovom mandatu, za devet mjeseci imamo 4.150 uposlenih, gotovo kao i ranije četiri godine, a od toga imamo 1.800 manje uposlenika u javnoj upravi. To je dokaz da moratorij djeluje.

Najmanje smo uradili u vladavini prava. Ako pogledamo historiju svih reformi u kojima je učestvovala međunarodna zajednica, onda je vidljivo da se najviše uložilo u pravosuđe, najviše smo se trudili, a najmanje smo učinili. A danas se moramo požaliti da nemamo pravosuđe koje nas zadovoljava. Naše pravosuđe koje je naslijeđeno iz bivše Jugoslavije nije sinhronizirano sa slobodnim tržištem i privatnim vlasništvom pa nam je potrebna pomoć izvana.

FAKTOR: Da se vratimo na privredu. Da li se nakon godinu dana rada Vlade na čijem ste čelu promijenio ambijent poslovanja u Federaciji, što je bio jedan od Vaših primarnih zadataka, s obzirom na to da u politiku dolazite iz privrede?

NOVALIĆ: Mi smo spomenuli radnopravno zakonodavstvo. Ono još nije završeno. Tek smo usvojili, odnosno reciklirali, Zakon o radu. Na osnovu njega su napravljeni kolektivni ugovori, a sada očekujemo i granske. To kada završimo, onda smo napravili dio okruženja koje je bolje za poslodavce, a u isto vrijeme dovoljno štiti i državu od napada koji su do sada bili uobičajni. Ovaj dio, koji je tipično poslovno okruženje, kao što su registracije firmi, dozvole, saglasnosti, sudovi, tek sada ulazimo u to. Do sada je ključno bilo radnopravno zakonodavstvo jer proizvodi štetu. A sada idemo na poslovno okruženje jer ono treba da proizvodi korist. Treba sačekati još jednu godinu da kažemo da smo taj jedan paket upakovali u povoljniji poslovni ambijent.

FAKTOR: Da li će za godinu dana biti jednostavnije i lakše poslodavcima u Federaciji BiH?

NOVALIĆ: Apsulutno! Poslodavcima prije svega! Radnika se više tiče radnopravno zakonodavstvo. Za godinu dana moramo doći na nivo da su porezi jednostavni za uplatu, da su obračuni na plaću, za koje vam sada treba posebno znanje, sasvim jednostavni, da je promjene na sudu jednostavno registrirati… Blok tih aktivnosti ide od aprila i maja, mada već polako radimo na njima.

FAKTOR: Agenda se ne može posmatrati izolovano samo za područje Federacije BiH. Pratite li makar krajičkom oka šta rade vaše kolege u RS-u? Povezani smo, a oni, čini se, kasne?

NOVALIĆ: Jesmo povezani. Mi nemamo tri Agende, nego dvije. I to je svima promaklo. Mi i Vlada RS-a imamo istu Agendu. U njoj imaju poredane stvari od kojih mi, recimo, neke ne moramo uraditi, a RS ne mora druge. Stvar je obrnuta. Oni zaostaju u radnopravnom zakonodavstvu, a mi zaostajemo u poslovnom okruženju. Oni već imaju privredne sudove, registracija im je jednostavnija, ali recimo, tek sada pregovaraju za kolektivne ugovore, a mi zaključujemo grantske. Mi smo izabrali da na početku završavamo teže stvari, a RS obrnuto.

FAKTOR: Evidentno je da ste bili u ekspanziji kada je riječ o usvajanju zakona. Sada je evidentan zastoj. Očekujete li da se on okonča, posebno nakon prošlosedmičnih razgovora čelnika SDA i HDZ-a, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, koje ste Vi inicirali svojim nezadovoljstvom?

NOVALIĆ: Taj dio je posebno zanimljiv. Mi smo imali ekspanziju i najvažnije smo zakone donijeli onda kada nismo imali ni parlamentarnu većinu, niti popunjenu Vladu. Sada kada imamo sve to, morao sam obojici predsjednika izraziti svoje nezadovoljstvo zbog činjenice da nam ne ide brže. Iz nekog razloga se sada usporilo. Da li je to ova presuda Ustavnog suda ili je došlo do zamora materijala, ne znam. Izrazio sam nezadovoljstvo da zapravo moramo udahnuti novu energiju, jer mi postojimo tu sve dok imamo rezultate. Kao premijer vidim da postoje određena kašnjenja. Ne samo kada je riječ o Agendi. Postoje kašnjenja i kada je riječ o utjecaju države na privredni rast. Vidio sam kašnjenje izgradnje autocesta. Postavio sam pitanje: Zašto? Imamo novac, imamo sve, a odjednom se pojavi neki problem sa neke četiri čestice u Hercegovini, a uzrok je neusvajanje Zakona o eksproprijaciji, koji je Ustavni sud oborio, a mi preradili i čekamo usvajanje.

Dogovorili smo na tom sastanku da hitno idemo u izgradnju autocesti, jer to generiše zapošljavanje, društveni proizvod, ekonomska zbivanja, troši našu robu… Uzrok mog nezadovoljstva je i neusvajanje nekih zakona.

FAKTOR: Jesu li Vam obećali da će zastoj biti prevaziđen?

NOVALIĆ: Jesu. Zaista, jesu. Danas (petak op. a.) smo imali jedan sastanak o razmatranju pitanja autocesti i kreditiranja EBRD-a. I osjećam da se klima promijenila. Može biti da se pažnja privremeno usmjerila na aplikaciju za EU. Ona je izuzetno značajna, ali domaću zadaću obavljamo mi.

FAKTOR: Kada ste već spomenuli domaću zadaću, hajde onda da Vas pitam da li ste zadovoljni domaćom zadaćom urađenom tokom protekle godine?

NOVALIĆ: Lično sam mislio da to može brže, ali sada sam pošao uspoređivati parametre i rezultate vlada prije mene. Tako sam vidio da mi uopće ne možemo biti nezadovoljni. Mi smo imali potpunu recesiju u prethodnim godinama. Ne možemo govoriti ni ko je činio Vladu. Dolazim iz stranke koja je također činila tu Vladu. Govorim o trendovima. Imali smo povećanje nezaposlenih za 24.000 u četiri godine. U ovoj godini smo imali minus 1.000. Nije to neki rezultat, ali nismo dobili novih šest hiljada koliko je bio raniji prosjek. Zaustavili smo negativan trend u Federaciji. Svaki početak uspjeha ide od toga da zaustavite negativan trend. Pokazatelji u februaru govore da je to opalo još za 2.000 ljudi. Znači, da smo neki trend postigli.

Kada govorimo o statističkom zapošljavanju, onda se vidi da smo u protekle četiri godine imali 6.300 novih zaposlenika, a mi smo sada imali 4.150 u svega devet mjeseci. Mi već sada u februaru imamo nove dvije hiljade i već u martu i aprilu će biti prirast od uredbe o zapošljavanju, odnosno 6.400 novih zaposlenika. Kada to dvoje saberemo to će biti 10 do 11 hiljada, što je dobar rezultat. Bitna je i struktura toga. U kojim oblastima se ljudi zapošljavaju. U prošlih 6.300 čak 5.700 ljudi se zaposlilo u školstvu, zdravstvu i javnoj upravi. A mi sada u te tri oblasti imamo minus 1.700 zaposlenika, ali zapošljavamo u realnom sektoru. U privredi! U protekle četiri godine je broj penzionera narastao za 14.000 u četiri godine. Mi za devet mjeseci imamo rast od 15.000, zbog uredbi i zakona koje smo usvojili. Možete misliti koliko veliki trud smo potrošili da osiguramo redovnu isplatu i ona je, sem ponekad, zaista i redovna.

Nijemci imaju jedan zanimljiv odgovor kada ih pitate da li su zadovoljni. Kažu: Ja Nein! Da i ne. Ja bih tako mogao odgovoriti. Lično, mislio sam da možemo brže.

Mi smo imali ekspanziju do 31. novembra prošle godine. Pokazatelji su bili 11.053 nova uposlena u FBiH. Onda se pojavio taj član Zakona o PIO koji nam je umanjio trend, ali već sada hvatamo novi zalet.

FAKTOR: Kakvo je stanje federalne kase?

NOVALIĆ: Mi smo primili 173 miliona maraka deficita u kasi. I na kraju prošle godine doveli smo ga na 83 miliona maraka. Smanjujemo budžetski deficit i to najviše kroz moratorij, uštede na materijalnim troškovima, ne provodimo neke stavke koji nisu potrebne… Jednostavno, odlučili smo se za štednju. Ne patimo uopće od likvidnosti. Naš budžet ima negativni GAP od 312 miliona maraka. A naš budžet je 2,6 milijardi maraka. Onda tih 312 miliona se pokaže posljednji mjesec u godini. Dotle možemo voziti bez problema.

FAKTOR: Pri tome imamo i MMF. Da li će taj aranžman uspjeti, budući da se izričito traži gašenje pojedinih banaka u RS-u?

NOVALIĆ: Mi smo prije devet mjeseci završili svoje obaveze, ali RS i FBiH su jedinstveno tijelo. Idemo u paketu. RS ima objektivan problem sa svojim bankarskim sektorom. To potvrđuju i ova hapšenja. MMF je sondirao samo jednu banku i to je Banka Srpske, koja predstavlja opasnost za štediše. Oni zaista insistiraju na zatvaranju. Mi smo insistirali da to bude pretočeno u djelimično zatvaranje, odnosno dijela aktivnosti banke. MMF dolazi u tehničke pregovore u aprilu.

 FAKTOR: Koje projekte očekujete da ćemo završiti u narednom periodu?

NOVALIĆ: Nama je bitan unos investicionog kapitala. Privatno je najpoželjnije. Ovdje je pitanje šta država može uraditi za povećanje privredne aktivnosti? Država kroz infrastrukturne projekte i javna preduzeća. To je naša direktna noga u realnom sektoru. Mi vrlo agresivno, ali ne po svaku cijenu, guramo projekte u infrastrukturi i energetici. Potpisali smo projekat Vranduk u energetici, a dogovorili smo i Termoelektranu Banovići. Blok 7 u Tuzli će biti finaliziran na samitu 16+1, a zastao je zahvaljujući našem insistiranju da se isprave dvije opasne klauzule. Prvo je bila dolarska kaluzula, a mi smo tražili da bude u eurima, jer da nam se ne bi nekada desio slučaj “švicarac“. Drugo, mi smo redizajnirali ponudu i spustili cijenu za nekih 60-70 miliona maraka. To nije beznačajno.

Na infrastrukturi imamo oko 450 miliona eura mogućnosti da radimo puteve. I to je uglavnom područje oko Počitelja i Zenice. Obje su vrlo skupe relacije. Na Počitelju imate najskuplji vijadukt, a oko Zenice imamo mnoštvo tunela i mostova. Te dvije tačke idu. I dajemo 60 miliona maraka za proširenje piste aerodroma u Sarajevu. Pravimo dva nova terminala.

(Faktor.ba/Foto: J. Brutus)