INTERVJU – Eldin Hadžiselimović, direktor ASA grupacije: Država mora imati jasnu viziju razvoja

objavljeno: 10.05.2016. u 14:24

Svu dobit smo reinvestirali u širenje poslovanja. Sve što je zarađeno je dalje stavljeno u pogon s ciljem razvoja novih investicija i zato smo danas vodeći privatni poslodavac u BiH, kazao je Hadžiselimović.

Razgovarao Ajdin Perčo

ASA grupacija ove godine obilježava 20 godina poslovanja u Bosni i Hercegovini. U tom periodu ova kompanija je prošla kroz svojevrsnu transformaciju i od fokusa na trgovinu automobilima, trenutno je orijentisana na čitav niz sektora poput usluga, nekretnina, finansija, zdravstva i prirodnih resursa. Eldin Hadžiselimović, generalni direktor ASA Holdinga, u razgovoru za Faktor ne krije zadovoljstvo postignutim rezultatima. S njim smo razgovarali o poslovanju ove kompanije, organizaciji Samita 100 biznis lidera jugoistočne Evrope i planovima za razvoj u narednom periodu.

FAKTOR: Protekli period je bio izuzetno aktivan za ASA grupaciju jer je preuzeto niz kompanija iz raznih sektora. Kako ocjenjujete uspješnost tih poteza?

Hadžiselimović: Svakako da je bitno spomenuti akvizicije koje smo izvršili, i to prvenstveno na preuzimanju većinskog paketa Investiciono-komercijalne (IK) banke. Polovinom godine planirano je i pripajanje Moje banke IK banci čime ćemo dodatno ojačati poziciju u bankarskom sektoru. Želimo graditi jaku domaću banku koja razumije potrebe bh. građana i stvara pozitivno poslovno okruženje.

Ušli smo i u vlasničku strukturu Bamcarda, firme koja se bavi kartičarskim poslovanjem i preuzeli smo većinsko vlasništvo nad poliklinikom Eurofarm. Taj nivo poslovne aktivnosti će se nastaviti i ove godine. Od polovine ove godine ćemo pokrenuti proces registracije firme ASA Energija. Uvažavajući liberalizaciju tržišta trgovinom električnom energijom procijenili smo da imamo odgovarajući poslovni interes za ulazak u ovo polje. S obzirom na potencijale BiH kada su u pitanju prirodni resursi, ASA grupacija želi napraviti iskorak u ovoj oblasti i dalje je razvijati.

FAKTOR: Sarajevo je domaćin vrijednim ekonomskim forumima, poput Sarajevo Business Foruma i Samita 100. Kako najbolje iskoristiti ove događaje za ekonomski napredak BiH?

Hadžiselimović: Ja mislim da svaku poslovnu inicijativu prije svega treba pozdraviti i sve je to dobro došlo za poslovnu zajednicu i samu zemlju. Suština Samita 100 je unapređenje poslovne klime u regiji te ćemo kao rezultat toga imati više od 150 zvanica iz poslovnog svijeta iz kompletne regije. Samit 100 se održava 5. godinu zaredom, a ove godine prvi put u Sarajevu. Prije toga se održavao u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji.

Samit 100 biznis lidera jugoistočne Evrope u organizaciji ASA grupacije i BBI Banke, okupit će u Sarajevu najeminentnije poslovne lidere iz regiona uključujući Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju. Samit 100 trajat će u periodu od 27 do 28.5.2016. u zgradi finansijskih institucija ASA Group.

Samitu će prisustvovati vodeći biznis lideri poput Franje Bobinca iz Gorenja, Duška Kneževića iz Atlas Group, potpredsjednika sektora za vanjska tržišta firme Agrokor Damira Kuštraka, izvršnog direktora Alkaloida Živka Mukaetova te naravno velikog broja poznatih bh. privrednika. Pored toga, potvrđen je i dolazak šefova država regije te značajnog broja ministara.

Ovo je veliko priznanje i prilika za BiH da organizira poslovnu inicijativu koja poručuje da regija može biti bolja. Mislim da je bitno napomenuti da Samit 100 ima poveznicu sa političkim procesom Brdo-Brijuni, i samim tim ćemo imati veliko prisustvo političke zajednice na ovom samitu. Nama je fokus na tome kako da firme iz regije mogu bolje i brže rasti i biti uspješnije nego što jesu, te da uklonimo barijere na tom putu.

FAKTOR: Koji su neki od izazova na koje nailazite u poslovanju u BiH, zemlji u koju ste odlučili ulagati iako ste mogli birati bilo koju lokaciju na svijetu za razvoj biznisa?

Hadžiselimović: Ja mislim da smo mi jedan dobar primjer kako se može uspjeti. Ključno je imati viziju šta hoćete, jasnu strategiju i ekipu ljudi koja to može iznijeti. Druga stvar je što mi na ovom tržištu poslujemo već 20 godina i u BiH se osjećamo komotno. Naravno voljeli bismo da je tržište bolje regulirano, voljeli bismo da država ima jasnu strategiju razvoja te da nas ne zatiču neke odluke koje mogu utjecati na poslovanje.

Naprimjer, sigurno da zadnja izmjena Zakona o porezu na dobit nije stimulativna za izvoznike. Te stvari se ne mogu dešavati preko noći, one moraju biti usaglašene sa poslovnom zajednicom. Država mora imati također strateški pristup, da zna tačno šta hoće i da privrednici znaju pravac u kojem država ide. Da se zna šta će se mijenjati od sada pa sljedećih pet godina, a ne da se danas nešto planira pa drugačije radi kroz godinu.

Mislim da biznisi koji se naslanjaju na izvoz donose najveću korist za državu. Vrijedi istaći da su i ASA i Prevent grupacija, svu svoju dobit reinvestirali u razvoj poslovanja. Sve što je zarađeno je dalje stavljeno u pogon s ciljem razvoja novih investicija i zato danas imamo više od 7.000 zaposlenih.

U BiH se konstantno priča o stranim investitorima. Ali domaći investitori su imali aktivnu ulogu u razvoju bh. privrede i uložili značajna sredstva na tom polju.
Smatram da tu treba tražiti još veći potencijal kako da se domaći investitori motiviraju za dalji razvoj. Strani investitori će znati da je dobra poslovna klima u BiH kada firme poput ASA i Prevent grupacija zaposle 7.000 radnika, i reći će ako oni mogu tu raditi zašto ja ne bih mogao doći.

FAKTOR: Za kraj, problem naše zemlje je i velika stopa nezaposlenosti mladih. Šta mladi mogu poduzeti da uspiju u profesionalnoj karijeri?

Hadžiselimović: Mislim da se u zadnje vrijeme dešava jedan trend koji je do sada bio veoma rijedak, a to je da ljudi iz javnog sektora prelaze u privatni sektor. To je prije nekih 5 do 10 godina bilo nezamislivo, ali ja smatram da će taj trend još dodatno rasti.

Što se tiče mladih, ja mislim da se u svakom od nas nalazi ideja poduzetništva. Samo je pitanje hrabrosti da se to istraži. Naravno, mladi ljudi treba da ulažu u svoj lični razvoj i koriste potencijale koje imaju. Također, neopohodno je da što više razvijaju vještine potrebne za ciljano tržište rada.

(Faktor.ba/Foto: I. Šebalj)