Drugim krugom glasanja jučer su u Francuskoj kompletirani izbori za 34.967 načelnika i gradonačelnika, a zabilježena je rekordno mala izlaznost od svega 40 posto, za razliku od prethodnih lokalnih izbora koji su održani 2014. godine kada je na birališta izašlo 62,13 posto registriranih birača.

Macron se od dolaska na vlast u protekle tri godine suočio s brojnim krizama u Francuskoj, a njegova stranka LREM jučer je na izborima izgubila utrku za gradonačelničke pozicije u Parizu, Marseilleu, Lyonu i drugim velikim gradovima. LREM je osvojio gradonačelničke funkcije u svega tri grada.

Francuski predsjednik Macron je pridavao veliku važnost lokalnim izborima i tvrdio je da su oni osnova za provedbu njegove politike, ali će se morati konsolidirati i početi pripremati za predsjedničke izbore koji će se u Francuskoj održati 2022. godine.

Analitičari smatraju da su birači na jučerašnjim lokalnim izborima pokazali da su izgubili povjerenje u Macrona i to prvenstveno zbog lošeg rukovođenja krizama, uključujući i onu izazvanu pandemijom COVID-19. Isti analitičari također tvrde da će Macron teško uspjeti ubijediti birače da je on ponovo pravi izbor ako se odluči uopće i kandidirati na predstojećim predsjedničkim izborima.

Neki analitičari, pak, postavljaju pitanje kako će uopće Macron voditi Francusku do tih izbora, s obzirom na ekonomske i društvene izazove sa kojima se ta zemlja suočava.

Evropska ekološka partija Zeleni (EELV) relativni je pobjednik lokalnih izbora u Francuskoj. Ušavši u koaliciju sa ljevičarskim političkim opcijama u nekim lokalnim sredinama, EELV se domogao gradonačelničkih funkcija u Lyonu, Bordeauxu, Strazburgu, Poitiersu, Toursu, Annecyju, Besanconu i Marseilleu.

Francuski premijer Edouardo Philippe je kao nezavisni kandidat uspio pobijediti u drugom krugu izbora za gradonačelnika Le Havrea sa osvojenih 58,83 posto glasova. Philippe će morati izabrati funkciju koju će obnašati jer neće moći istodobno biti i premijer i gradonačelnik

Republikanska partija je, pak, uspjela sačuvati gradonačelnička mjesta koja je držala i u prethodnom mandatu, a razlog za slavlje u toj desničarskoj partiji je osvojena funkcija gradonačelnika Lorienta koju je od 1965. godine držala Socijalistička partija.

Kandidatkinja Socijalističke partije Anne Hidalgo pobijedila je na izborima i ostat će na funkciji gradonačelnice Pariza i u narednom mandatu. Jedan od njenih oponenata bio je bivši ministar zdravstva i kandidat Macronovog LREM-a Agnes Buzyn koji je osvojio svega 13,3 posto glasova i s tim nije prešao ni cenzus za izbor u Gradsku skupštinu.

Kandidat radikalne desničarske Nacionalne fronte i bivši suprug čelnice te stranke Marine Le Pen Louis Aliot pobijedio je u utrci za gradonačelnika Perpignana sa osvojenih 53,1 posto glasova. To je prva gradonačelnička funkcija koju je Nacionalna fronta osvojila u gradu sa više od 100.000 stanovnika.

U pariškoj općini Valentonu sa 52,37 posto osvojenih glasova za načelnika je izabran političar porijeklom iz Turske Metin Yavuz. On je pobijedio oponenta Laurenta Perichona koji je bio kandidat Francuske komunističke partije. I Agnes Evren je još jedna političarka sa turskim korijenima koja je izborila načelničku poziciju u jednoj od pariških općina, a riječ je o republikanskoj zastupnici u Evropskom parlamentu.

Na jučerašnjim lokalnim izborima u Francuskoj veliki poraz doživjela je parlamentarka Sonia Krimi koja je poznata po antiturskoj i antimigrantskoj politici. Kao kandidatkinja Macronovog LREM-a, Krimi je osvojila svega 8,7 posto glasova u regiji Cherbourg-en-Cotentin.

Ona je široj javnosti poznata po kontroverznom mišljenju kojeg je o dešavanjima iz 1915. godine iznijela na Parlamentarnoj skupštini NATO-a prošle godine u Antaliyi, a na šta joj je oštro odgovorio šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu.

Naime, Krimi je kazala da je šokirana time što se predsjednik turskog parlamenta Mustafa Sentop suprotstavio njenoj tvrdnji o navodnom genocidu nad Armenima te je kazala da historiju pišu pobjednici, a da Turska treba imati u vidu činjenicu da mnoge zemlje ne misle poput nje i kada je riječ o terorističkoj organizaciji PKK.

Šef turske diplomacije Cavusoglu je kazao da su to populističke fraze koje se koriste kada ne postoje argumenti, a čime se koristi i francuski predsjednik Macron.

Cavusoglu je tom prilikom kazao da je Francuska posljednja zemlja koja Turskoj može držati lekcije o genocidu i historiji jer svi pamte šta se dogodilo u Alžiru i Ruandi te je poručio da zvanični Pariz gleda vlastita posla i rješava vlastite probleme iz mračne prošlosti.

- Ne volite slušati istinu, samo vi idite, mi ćemo i dalje govoriti istinu - kazao je Cavusoglu u trenucima dok je Krimi napuštala salu.