Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini u junu je bila 1.126 maraka što je za 12,9 posto ili za 129 maraka, više nego u istom periodu 2021. godine. U junu je inflacija u BiH iznosila 15,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Rastu plaća najviše je doprinijelo povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH na početku godine, kao i u Republici Srpskoj dva puta u toku ove godine. I neki poslodavci su povećali zarade radnicima kako bi ih zadržali u vrijeme kada mnoga kvalifikovana radna snaga napušta BiH i odlazi na rad u inostranstvo.

Međutim, rast zarada u većini djelatnosti bio je manji od rasta bujajuće inflacije, tako da smo svi osiromašili. Kako tvrdi za Faktor Muris Čičić, ekonomski stručnjak, inflacija je teška bolest koja se ne može tako lako izliječiti, pa smo svi na gubitku!

- Svima se obezvređuje plaća, dnevnica, nadnica, ušteđevina ili bilo kakvi drugi novčani prihodi. U borbi protiv inflacije, naravno moraju učestvovati vlade svih zemalja u svijetu. Kako smanjiti inflaciju? Naše vlade u Bosni i Hercegovini mogu samo da pokušavaju gasiti požar. Kada bi vlade u BiH imale dovoljno novca da svima podignu primanja u nivou inflacije onda ne bi bilo inflacije, a što je nemoguće u našem slučaju - kaže Čičić.

Nažalost, bez obzira na to koliko vlade čine da se pomogne određenom dijelu stanovništva, posljedice inflacije ne mogu se anulirati, kaže Čičić i pojašnjava:

- Ovo je uvozna inflacija i BiH je samo koleteralna žrtva inflacije koja je proizvedena u svijetu. Postoji jedna fundamentalna zabluda u društvu, a to je da Vlada može pomoći da se eliminiše inflacija, što nije tačno. Druga zabluda je da treba pomagati svima jednako. Pošto se ne može pomoći svima u BiH, treba pomoći onima kojima je najneophodnije, znači sirotinji, odnosno onima koji su siromašni ili na granici siromaštva. Najbolje im je pomoći na direktan način, doznakama novca, bonova, vaučera, robe i tome slično. 

Dijelu stanovništva koji imaju bolje prihode i ne treba pomagati, smatra Čičić. 

- Naša država ne može svima pomoći, pa zbog toga izdvajam dio stanovništva koji imaju veće prihode od siromašnih. Znači ne smanjivati cijenu goriva svima, pa da se voze više oni koji imaju, već smanjivati cijenu prijevoza stanovnicima koji nemaju ni za hranu, odjeću, obuću. Suština inflacijskih mjera je u pomaganju siromašnim, jer ipak je BiH socijalna država i mnogo je onih kojima pomaže. Mogla bi se konačno napraviti i socijalna karta, ali u BiH je to teško sistemski napraviti, pa nemamo tačne podatke o broju siromašnih kojima je neophodna pomoć - zaključuje profesor Čičić.