Uvijek iznova stižu vijesti o tome da su i vakcinisani oboljeli od COVID-19. Ali to ne treba biti razlog za čuđenje, niti argument protiv vakcinisanja, jer čak i ako neko nakon vakcinisanja ima blage simptome ili je pozitivan na koronavirus, vakcina ostaje efikasna, piše Deutsche Welle.

Naime, vakcina radi ono što zapravo i treba - sprečava teške oblike bolesti, a time i smrtonosni ishod.

Koliko su trenutno odobrene vakcine efikasne?

Sve vakcine koje su do sada odobrile zdravstvene službe EU (EMA) i SAD (FDA) imaju veliku efikasnost.

Primjera radi, iRNK vakcine BioNTech/Pfizer i Moderna imaju efikasnost od 95 posto, vektorska vakcina AstraZeneca, prema najnovijim podacima, 76 posto. To međutim, znači da je moguće zaraziti se i nakon vakcinacije.

Ali, ako se efikasnost ocjenjuje u odnosu na teške simptome bolesti, sve vakcine prolaze znatno bolje.

Ukoliko dođe do infekcije one obično sprečavaju težak tok bolesti, zbog kojih pacijenti moraju biti priključeni na respirator ili od čijih posljedica umiru.

Zašto ipak ima smtrnih slučajeva i nakon vakcinacije?

I u Njemačkoj je već bilo slučajeva da su stariji ljudi u staračkim domovima i nakon primljene vakcine imali teške simptome COVID-19 ili čak umrli.

Međutim, nalazi pokazuju da su se ti pacijenti zarazili neposredno prije ili nakon vakcinacije.

Vakcina dakle nije imala dovoljno dugo vremena da razvije adekvatnu imunološku zaštitu i da zaštiti pacijenta.

Institut Robert Koch (RKI) piše da naročito dvije okolnosti mogu dovesti do oboljenja nakon vakcinacije - ukoliko se infekcija dogodila kratko prije ili u prvim danima nakon vakcinisanja, jer tijelu su potrebne oko dvije sedmice kako bi izgradilo imunološku zaštitu. Potpuna zaštita se postiže tek nakon druge doze vakcine.

Sterilizirajući ili funkcionalni imunitet?

Ljekari prave razliku između sterilizirajućeg i funkcionalnog imuniteta. Sterilizirajući imunutet znači da osoba koja je vakcinisana više nikoga ne može zaraziti.

Prve analize vakcina BioNTech/Pfizer iz Izraela pokazuju da ljudu koji su primili dvije doze vakcine imaju 92 posto manji rizik da zaraze druge ljude.

Tako se barem za ovu vakcinu može kazati da razvija prilično visok sterilizirajući imunitet protiv najčešćih varijanti virusa.
Još uvijek nema pouzdanih podataka za sve vakcine, ali vjerovatno su i kod drugih slične vrijednosti.

Zato važi sljedeće - tek kada postoje jasni dokazi da vakcinisana osoba ne može zaraziti druge ili kada se postigne dovoljno visok imunitet krda, vlasti mogu vakcinisane osobe osloboditi obaveze nošenja maski ili držanja odstojanja. Ali još uvijek nismo dotle stigli.

S druge strane dokazano je da funkcionalni imunitet garantiraju sve vakcine. One sprečavaju ili smanjuju rizik od teških simptoma, pa čak i u rijetkim slučajevima bolesti one značajno skraćuju njen tok.

Koliko dugo vakcina štiti od infekcije?

Za sada nema jasnog odgovora, bez obzira o kojoj je vakcini riječ. Prije nego što su vakcine odobrene, istraživači su uspjeli utvrdoti koliko su one sigurne.

U trećoj fazi razvoja vakcina također se radilo o funkcionalnoj efikasnosti.

Potrebno je vrijeme da bi se utvrdilo koliko dugo traje imunitet.

Zato se period nakon odobravanja često označava kao četvrta faza razvoja vakcina.

Trenutno smo usred te faze. Pouzdane informacije o trajanju imuniteta bit će dostupne tek nakon nekoliko mjeseci ili čak godina.

Koje su posljedice mutacija?

Različite vakcine različito reagiraju na različite mutacije.

Proizvođače vakcina, primjera radi, zabrinjava varijanta - P.1 koja je otkrivena u Brazilu i sa kojom se zarazio veliki broj ljudi, iako su već jednom bili zaraženi ili su se već vakcinisali.

I sa južnoafričkom varijantom - B.1351 mogu se zaraziti i oni koju su vakcinisani. Ljekari su to mogli dokazati na primjeru vakcine AstraZeneca.

Ali i u tom slučaju ljekari polaze od toga da će vakcina doprinijeti da simptomi bolesti budu blaži, kao i da će doprinijeti smanjenju broja pacijenata kojima je potrebno intenzivno medicinsko liječenje.