open-navfaktor-logo
search
Poznati profesor
Imamović: Sramota je da Sarajevo ne zna gdje će sa spomenikom Tvrtku I, a ove što ga svojataju podsjećam...
Stjepan Tvrtko I Kotromanić, posljednji bosanski ban od 1353. do 1377, a zatim prvi i najznačajniji bosanski kralj od 1377. do 1391. godine, nova je meta nacionalista u našoj zemlji, ali i susjedstvu, koji ga prisvajaju. Podsjetimo, za vrijeme vladavine Tvrtka I Bosna je bila najsnažnija u historiji svoga postojanja. 
17.05.2023. u 21:20
get url
text

No dok u Federaciji BiH, u Sarajevu, trenutna vlast ne može da se dogovori na kojoj lokaciji će smjestiti spomenik kralju, u RS – u, konkretnije u Banjoj Luci, najavljuju da će praviti spomenik Tvrtku, kojeg su prozvali Srbinom, pripadnikom pravoslavne vjeroispovijesti, što je, naravno, nova laž koju žele prodati pod istinu.

- Kada je općenito u pitanju prošlost BiH uvijek se javljaju pojedinci, odnosno neke strane iz naše dvije susjedne zemlje, koje svojataju sve što je bosansko, prisvajaju da je njihovo. To su tvrdnje koje nemaju apsolutno nikakvo uporište ni u čemu, ni u predanjima narodnim, ni u arhivskoj građi, ni u arheološkim podacima, apsolutno ni u čemu.

Sve ono što je bilo u Bosni što se dešava, na svim poljima – politike, kulture, ekonomije, vjere… s jedne strane prisvajaju sa zapada tj. Hrvaska, odnosno njihovi pojedinci kvazi historičari, jer da su pravi poznavali bi historiju, a isto tako je sa srbijanske strane, to isto rade njihovi kvazi historičari.

Tvrtko I jedna je od najpoznatijih ličnosti BiH, uz bana Kulina, kada je u pitanju srednji vijek. O Tvrtku se uvijek vode rasprave, i prije nego što je pokrenuto pitanje postavljanja spomenika. Međutim, jednom historičaru je suvišno bilo šta objašnjavati, jer objašnjavali ili ne, na osnovu vjerodostojnih izvora, ove druge strane to apsolutno ne prihvataju, jer toliko su oni zaraženi tim pojmom prisvajanjem tuđeg da se na njih ne može utjecati – kaže poznati profesor Enver Imamović.

Bosna je uvijek bila svoja

Podsjeća da je najpoznatija hrvatska historičarka i univerzitetska profesorica Nada Klajić pred smrt napisala knjigu "Srednjovjekovna Bosna" u kojoj svoje stavove temelji na osnovu izvorne građe, arhivske.

- Ona lijepo objašnjava da je Bosna uvijek bila svoja, da je bila prva zemlja na južnoslavenskom prostoru, odnosno da je prva politička zajednica koja se pretvorila u srednjovjekovnu državu bila bosanska država. Dakle, ne među prvima, nego prva.

Zatim kaže, od tada, "negdje od 9. stoljeća, ako ne i ranije, to je potpuno samostalna država, koja je imala svoje određene granice, koja je imala svoje vladare, diplomatiju, vojsku, obilježja državna i vojna", i na koncu to je država o kojoj govori najviše nesreća jer je srednjovjekovna Evropa slala vojske da unište dualističko učenje u Bosni, koje mi danas zovemo bogumilsko.

Ali, važno je podsjetiti i da je srednjovjekovna bosanska država bila izuzetno ekonomski moćna zahvaljujući rudnom blagu koje je izvozila u cijeli svijet. Bosna je u to vrijeme i vojno bila jaka. Bila je među prvima u ovom dijelu Evrope koja je nabavila vatreno oružje.  Bosna je imala strogo čuvane granice, izdavala je novac u serijama, izdavala je zlatni novac koji se smatra najznačajnijim, u evropskoj srednjovjekovnoj diplomaciji zauzima prvo mjesto – pojašnjava Imamović.

Tvrtko je bio najpoznatiji vladar

Podsjeća da je Kralj Tvrtko I bio najpoznatiji vladar u ovom dijelu Evrope, kao i da su se mnogi evropski dvorovi natjecali da ga dobiju za zeta, da mu "utrpaju princeze".

- Zna se porijeklo Tvrtka. Zna se ko mu je otac, ko mu je majka. Prije nekoliko godina sam izdao poster dinastije Kotromanića. Na stablu sve jasno i precizno objasnio. On nema nikakve veze ni sa Hrvatskom, ni Srbijom. Majka mu jeste hrvatska princeza, i po toj osnovi ga svojataju. Upravo to svojatanje odražava se na postavljanje ovoga spomenika. Sramota je, bolno je i žalosno da je kod nas u Sarajevu toliko puno naboja u našem stanovništvu, da ove zvanične vlasti ne mogu da se dogovore gdje će biti spomenik ocu, sinu domovine.

Svojatanje Tvrtka i s jedne i s druge strane apsolutno nema nikakvog uporišta. Time samo zatupljuju svoj narod. Isto da mi kažemo da je sultan Fatih Bosanac?! To je apsurdno. Uzet ću primjer Herceg Novog. Zna se da je kralj Tvrtko osnovao Herceg Novi. Ali ljudi dole ga ne svojataju, nego pokazuju poštovanje prema osnivaču, i napravili su mu veliki spomenik – napominje Imamović.

Crkva bosanska

Pojasnio je i šta je bila Crkva bosanska, odnosno koja vjera je bila u srednjovjekovnoj Bosni.

- Govore da je Tvrtko I bio Srbin, pravoslavac, ove ili one vjere, i to su sve izmišljotine. Ponovo se pozivam na Nadu Klajić i brojne druge knjige koje nismo pisali mi Bošnjaci ovdje u Bosni, pisane su u Hrvatskoj i Srbiji, bilo je takvih savjesnih historičara, da su pisali na osnovu dokumenata, a kažu da je u Bosni od 6. stoljeća pa dalje, nastao pravac, jedno novo učenje koje se naziva dualizam.

Kada je u 11. stoljeću Bosna otkrivena, kada je Evrpa otkrila Bosnu, naišli su na jednu vjeru koja nije ni katolička, ni pravoslavna. Logično je da je sav tadašnji narod bio u toj vjeri. S obzirom da je već Bosna postala veoma bitan faktor, evropske zemlje su se počele zanimati za nju, ne samo iz ekonomskih, nego i iz vjerskih razloga. Bila je jedina u Evropi koja nije bila priznata od Vatikana, ali ni od patrijarha u Carigradu, pa su počeli pritisci – ratovi i inkvizicije. Našmi vladarima davali su ultimatum - ili da odbace tu vjeru, ili će poslati vojsku – pojašnjava Imamović.

Prisustvo ljiljana u Bosni

Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan stoljećima je bio simbol historijskog kontinuiteta zemlje Bosne, stoljećima su zlatni ljiljani ukrašavali zastave, pečate, grbove bosanskih plemićkih dinastija, stećke. Ljiljan je bio motiv koji se nalazio na nakitu kojim su se kitile bosanke, njime su ukrašavane naušnice, ogrlice, narukvice, pojasevi pa i kućno posuđe.

- Ljiljan se kao bosanski kraljevski simbol u Bosni i Hercegovini počeo upotrebljavati u srednjem vijeku, a posebno je bio popularan u vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Grb Dinastije Kotromanića sastojao se od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. No, ljiljan, kao simbol na tlu Bosne prisutan je više od dvije hiljade godina. U različitim značenjima prisutan je i u nekim drugim starim civilizacijama.

U II milenijumu stare ere može se naći u umjetnosti Krete u Grčkoj, gdje se susreće kao motiv na slikama Knososke palače, zatim u Egipatskoj umjetnosti, i u mnogim drugim zemljama, na vrlo širokom geografskom području i to u periodu od nekoliko hiljada godina. Najstariji nalaz simbola ljiljana u Bosni pronađen je u Ilidži kod Sarajeva, u ruševinama jedne zgrade iz doba Rimljana, gdje je iskopan jedan ulomak zemljane posude star oko 2.000 godina na kojoj je utisnut simbol ljiljana -  kaže Imamović ističući da je to do sada, najstariji nalaz ljiljana u ovom dijelu Evrope.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.