- Vakufska direkcija Sarajevo je 6. avgusta 2015. godine, tužila Grad Tuzlu, kompanije "Tuzla–remont" i "Bingo", radi poništenja sudske nagodbe koja je rezultat dugogodišnjeg vođenja sudskog postupka u predmetu tužitelja "Tuzla-remont" protiv tuženog Grada Tuzla, radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama koje na lokalitetu ulice Armije Republike BiH - navode iz Grada Tuzla.

VEZANI TEKST - Tuzla: Islamska zajednica zahtijeva obustavu gradnje na vakufskom zemljištu

Iako je sudski postupak trajao od 7. juna 2004. godine kada je "Tuzla–remont" tužio Grad Tuzlu, ni u jednom trenutku, predstavnici Vakufske direkcije Sarajevo, odnosno Rijaseta IZ u BiH, nisu se kao zainteresovana strana pojavili u sudskom postupku da bi eventualno iskazali svoje pravo, odnosno zainteresovanost za predmetne nekretnine, dodaje se u saopćenju. To se desilo, navode, 6. avgusta 2015. godine kada je zaključena sudska nagodba te su pokrenuli tužbu za poništenje nagodbe.

Grad Tuzla dalje navodi da je Općinski sud u Tuzli presudom od 20. avgusta 2018.godine, tužbeni zahtjev Vakufske direkcije u cijelosti je odbio kao neosnovan. Uslijedila je žalba Vakufske direkcije koju je Kantonalni sud u Tuzli odbio kao neosnovanu 28. jula 2020.godine.

- To znači da je predmetni postupak pravosnažno okončan. Vakufska direkcija Sarajevo je na navedenu presudu Kantonalnog suda u Tuzli, izjavila reviziju, kao vanredni pravni lijek, koju je Vrhovni sud Federacije BiH, 17. maja 2021. godine odbacio - navode iz Gradske uprave Tuzla.

Dalje navode da im, osim navedenog, nije poznato da se trenutno vode novi sudski postupci radi poništenja predmetne sudske nagodbe.

- Provjerom kod Gradskog pravobranilaštva Tuzla, utvrdili smo činjenicu da do danas od nadležnih sudova, nisu zaprimili apelaciju kao ni tužbu na odgovor, na koje se u svojim navodima pozivaju advokati Rijaseta IZ u BiH - navodi se u saopćenju.

O postupku odobrenja građenja na pomenutoj lokaciji, iz Gradske uprave navode da je Gradsko vijeće Tuzla na sjednici održanoj dana 27. februara 2019. godine, usvojilo Nacrt izmjena Regulacionog plana nerealiziranog dijela prostorne cjeline "Pecara 2" u Tuzli, a kojim detaljnim planskim dokumentom je između ostalog planirana i gradnja SPO blok "B".

- Nacrt Regulacionog plana je upućen u javnu raspravu u trajanju od 30 dana. Uvidom u Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, utvrđeno je da se niti Rijaset IZ u BiH, ni Vakufska direkcija Sarajevo, nisu odazvali javnom oglasu za učešće. U skladu sa Zakonom i sudskom praksom u slučaju kada je nosilac pripreme javnim oglasnom blagovremeno obavijestio vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora i pozvao ih da izvrše uvid u nacrt detaljnog plana i da se uključe u javnu raspravu, a oni se ni na koji način nisu odazvali na javnu raspravu, zakonska je pretpostavka da su saglasni sa datim nacrtom detaljnog plana i da, iz tog razloga, ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uslove - pojašnjavaju iz Gradske uprave.

Nakon provedene javne rasprave, Gradsko vijeće Tuzla je na sjednici održanoj dana 28. maja 2019. godine, usvojilo navedeni planski dokument, koji je stupio na snagu dana 6. juna 2019. godine.

- Pred resornom službom Grada Tuzle, proveden je postupak izdavanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje u skladu sa Zakonom i važećim Regulacionim planom. Investitor je dostavio svu potrebnu dokumentaciju predviđenu Zakonom, između ostalog i dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima na predmetnim parcelama u vidu zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Tuzli. Uvidom u ZK izvadak nedvojbeno je utvrđeno da je investitor "Tuzla-remont" upisan kao vlasnik na predmetnim nekretninama sa dijelom jedan kroz jedan, a da u "C" listu ZK izvatka nema upisanih tereta niti zabilježbi. Nakon što je utvrđeno da su ispunjeni i svi drugi Zakonom propisani uslovi, investitoru je izdato odobrenje za građenje, koje je postalo pravosnažno 4. avgusta 2021. godine - navode iz Gradske uprave.

Na kraju, poručili su iz Gradske uprave, smatramo za potrebnim naglasiti da smatramo da se pravni sporovi ne dobijaju putem press konferencija i medijskih pritisaka, nego pravnim argumentima putem nadležnih sudova.