open-navfaktor-logo
search
Konačni autoritet u BiH
Igrokaz čovjeka čiji je idol zločinac Mladić: Može li Pavlović tužiti Inzka zbog zakona o negiranju genocida
Predsjednik Udruženja građana Istočna alternativa Republike Srpske Vojin Pavlović podnio je Osnovnom sudu u Srebrenici krivičnu prijavu protiv visokog predstavnika Valentina Inzka zbog njegove najave nametanja zakona o zabrani negiranja genocida. 
26.11.2020. u 12:17
get url
text

U krivičnoj prijavi Pavlović je naveo da se radi o "kršenju Ustava i zakona BiH". Pavlović je rekao da najavljenim nametanjem tog zakona Inzko "čini jedan od najvećih zločina - zločin protiv mira".

- Ukoliko bude taj zakon nametnut BiH i okruženje neće biti pasivno i moguće je izazivanje sukoba i smatramo da Inzko, zbog ugrožavanja mira, treba da odgovara, iako ima diplomatski imunitet - poručio je Pavlović.

Ova krivična prijava je tek privlačenje pažnje javnosti i "politička zabava za šire narodne mase u RS-u", ali u suštini ona ne znači ništa. Znaju to odlično Pavlovićevi nalogodavci, prvenstveno lider SNSD-a Milorad Dodik koji je i sam prošle godine rekao da će tužiti visoke predstavnike zbog nametanja zakona, ali da to ne mogu uraditi u BiH, već pred sudovima u državama iz kojih dolaze. Naravno, i to je bio pucanj u prazno. 

Mandat visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu preciziran je u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u Bosni i Hercegovini za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za implementaciju mira (PIC), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat, tačnije dodijelilo mu je kao dodatne i bonske ovlasti. 

Upravo bonske ovlasti omogućavaju Inzku da nametne zakon o zabrani negiranja genocida što je i najavio, ukoliko ne bude usvojen u Parlamentu BiH do 11. jula naredne godine. Bonske ovlasti su uvedene 1997. godine kao instrument kojim je ojačan autoritet OHR-a u BiH te spriječeno kršenje i osigurana implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bonske ovlasti mogu biti poništene samo novim odlukama visokih predstavnika.

U periodu od 1997. do 2012. godine visoki predstavnici u BiH su korištenjem bonskih ovlasti nametnuli čak 899 odluka.

Visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, za koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji, za pomoć, kada to smatra potrebnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi s provedbom civilnoga dijela Sporazuma, te je konačni autoritet u zemlji za tumačenje njegovog civilnoga dijela. 

VEZANI TEKST - "Ako Parlament BiH to ne uradi, nametnut ću zakon o zabrani negiranja genocida"

Udruženje na čijem je čelu Pavlović, podsjećanja radi, u Srebrenici je otvorilo svoju kancelariju u junu 2016. godine. Vojina Pavlovića odlično poznaju Bošnjaci Podrinja jer je godinama bio odbornik SRS Vojislav Šešelj u Skupštini općine Bratunac. Udruženje Istočna alternativa ostat će zapamćeno i po lijepljenju plakata sa slikom Vladimira Putina prije dženaze u Potočarima, kako bi se poslala poruka svima koji dolaze na obilježavanje godišnjice genocida. Zbog toga je Pavloviću i suđeno u Srebrenici jer je nedozvoljeno lijepio plakate.   

Nekoliko godina prije, tačnije 2011. Vojin Pavlović je izbačen kao odbornik sa sjednice Skupštine općine u Bratuncu jer je donio sliku zločinca Ratka Mladića, koju je stavio na sto ispred sebe i nije je želio skloniti. Zbog toga je sjednica prekinuta, te je nastavljena naknadno.

Vojin Pavlović poslao je prošle godine zahtjev rukovodstvu Općine Srebrenica za pronalaženje i odobravanje lokacije u centru tog grada gdje bi se, prema njegovoj zamisli, trebala podići spomen-bista kontroverznom austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Ove godine, tri sedmice prije obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice Vojin Pavlović je u centru Srebrenice, zalijepio plakat kojim poziva građane da obilježe 11. juli kao dan oslobođenja Srebrenice. Na ovom plakatu, podsjećamo, bila je slika Ratka Mladića, komandanta Vojske RS-a, koji je nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i zločina u BiH, i tekst sa najavom obilježavanja dana oslobođenja Srebrenice.

Na kraju, podsjetimo da je ove godine, na komemoraciji u Potočarima, tokom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, više od 40 svjetskih državnika uputilo poruke da je "genocid činjenica i da negiranje nije prihvatljivo". 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.