open-navfaktor-logo
search
Tradicionalna manifestacija
I ove godine bez Ilidžanskog festivala, zašto šute u Općini Ilidža
Ljubitelji narodne muzike već decenijama su navikli da se u julu održava Ilidžanski festival.
24.04.2023. u 20:39
get url
text

Ipak, ovaj odlični muzički događaj najvjerovatnije neće biti održan ni ove godine. Naime, Općina Ilidža još nije informisala javnost hoće li biti održana ova smotra pjevača narodne muzike u regionu. Za ozbiljan muzički festival potrebni su mjeseci pripreme i planiranja. Ukoliko planiraju održavanje Ilidžanskog festivala, već je trebao biti raspisan konkurs za pjesme, ali da li će se to desiti i kada, niko od muzičara i pjevača koje smo kontaktirali nije znao odgovor.

Prema svemu sudeći Općina Ilidža je odlučila da ugasi ovaj jedinstveni muzički događaj po kojem je Ilidža bila poznata na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Podsjetimo, festival nije održan ni 2022. godine, a godinu ranije je održana samo revijalna večer na kojoj su nastupila brojna poznata imena narodne muzike.

Upit u vezi s održavanjem festivala poslali smo u kabinet općinskog načelnika Nermina Muzura, a ako dobijemo odgovore, bit će objavljeni.

Podsjetimo, takmičarski program Ilidžanskog festivala održava se od 1964. godine i do danas je nekoliko puta prekinuta tradicija njegovog održavanja. Tako ova muzička smotra nije održavana za vrijeme agresije na BiH. Enver Šadinlija, vrsni poznavalac sevdalinke i narodne muzike, uz par entuzijasta ponovo je pokrenuo festival 1996. godine. Ilidžanski festival ponovo je nekoliko godina bio na pauzi, da bi opet bio održan 2008. i 2009. godine. Uslijedila je pauza do 2013. godine, kada je medijski partner Općini Ilidža bio BHRT, kao i 2014. godine. Od 2014. do 2020. godine Općina Ilidža je ovaj muzički projekat realizirala u saradnji sa Hayat TV.

Na vrhuncu svoje popularnosti, naročito tokom 1970-ih godina, Ilidžanski festival je u orbitu popularnosti lansirao pjevače i pjevačice narodne muzike poput Slobodana Lalića, Nedeljka Bilkića, Šerifa Konjevića, Mileta Kitića, Mitra Mirića, Halida Bešlića, Miroslava Ilića, Lepe Lukić, Emine Zečaj, Nade Mamule, Zehre Deović, Hanke Paldum...

- Potpuno je nejasno i neopravdano da se ugasi ovaj festival, a pogotovo da, kad se već od 1996. godine Općina Ilidža proglasila za vlasnika i imena i manifestacije, sad festivala čas ima čas nema i Bog zna hoće li se ikad više i održati. Za ugled ovakvih kultnih dešavanja i kontinuitet je bitan i mora se održavati. Pogotovo je razlog činjenica da je ime Ilidže takoreći bilo češće prepoznavano po najjačem, najboljem i najpopularnijem festivalu narodne pjesme, nego po mnogo čemu što je bila i imala. Za stvaralaštvo nove muzike u narodnom duhu ovaj je festival dugo bio centar svijeta, svetište u koje se dolazilo da se postane pjevačko ili autorsko ime. Da ne nabrajam imena – svi nabolji i najuspješniji od 1963. do prije dvadesetak godina "ovjeravani" su na "Ilidži". Ruku na srce, posljednjih je godina ta dimenzija poprilično oslabila jer se ulagalo malo sredstava, manje je znalaca tog organizacijskog posla bilo uključeno, pa su i sami programi bili manje dobri i atraktivni. To se svakako može mnogo bolje. I tako treba razmišljati, uložiti više, okupiti sve kojima je stalo i koji znaju kako se to radi. A ne da, umjesto već sad da znamo čime bi se ovog ljeta spektakularno obilježilo 60 godina od osnivanja festivala, ne znamo hoće li "Ilidže" više ikad biti - kaže za Faktor Enver Šadinlija, vrsni poznavalac sevdalinke i narodne muzike.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.