Na pregovorima o izbornoj reformi i tokom posjeta američkih i evropskih zvaničnika Bosni i Hercegovini obavezni su sastanci sa predsjednicima vladajućih stranaka SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH, opozicije SDP-a BiH, Naše stranke, SBB-a i Naroda i pravde, te opozicije iz Republike Srpske predsjednicima SDS-a, PDP-a i DNS-a.
I Bakir Izetbegović (bošnjački, probosanski) i Milorad Dodik (srpski) imaju opoziciju. Samo je Dragan Čović jedan i jedini, neprikosnoven. Samo u hrvatskom korpusu, sudeći po odabiru sagovornika posebno oko izborne reforme, nema opozicije.
Čović, ali i oni američki i evropski zvaničnici, koji ga pozivaju na pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH, poistovijetili su HDZ, ali i cijeli hrvatski narod sa "privatnom udrugom" Hrvatski narodni sabor koji je poklopio gotovo sve hrvatske stranke.
VEZANI TEKST - Negatori genocida, ljudi sa crne liste i zagovornici HDZ-ovog legitimnog predstavljanja "alternativa ludilu"
Prije nešto više od dvije godine 2019. godine Čovićevu "udrugu" napustili su Čapljina u srcu, Hrvatska nezavisna lista, Hrast-BiH i Hrvatska republikanska stranka.
Potom se dogodio raskol unutar HDZ-a. Nekadašnji visoki funkcioner ove stranke, a danas premijer Livanjskog kantona Ivan Vukadin osnovao je Hrvatski nacionalni pomak, te je tako Čović izgubio ovaj za njega važan kanton.
Pod njegovom kontrolom nije ni predsjednik Hrvatske stranke Božo Skopljaković koji Čovića ne smatra hrvatskim liderom. Skopljaković se otvoreno protivio i protivi HDZ-ovom prijedlogu Izbornog zakona BiH utemeljenom na principima "A, B, C" koji je za njega neprihvatljiv i diskriminirajući.
Skopljaković i Vukadin nikada nisu pozvani na pregovore, baš kao ni Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh