Apel je potpisao predsjednik Komisije mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki, a upućen je crkvenoj i društvenoj javnosti u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, izvijestila je Katolička tiskovna agencija (KTA).

Navodi se kako je apel upućen u duhu socijalnog nauke Crkve, koji je važan duhovni putokaz u naporima oko ostvarenja i osiguranja općeg dobra, kao dobra svih ljudi i cijelog čovjeka u svakoj državi, pa tako i BiH.

Temeljem jasnih duhovnih putokaza koje nudi socijalni nauk Crkve, Komisija se kroz apel usredotočila na neke od posebno aktualnih problema i izazova u našem društvu čime upućuje poziv na zauzeto i konstruktivno zajedničko djelovanje.

Nagla poskupljenja prijete da izazovu ozbiljne probleme

Naglašeno je kako, uz velike pritiske na zdravstvene radnike i cijeli zdravstveni sistem, pandemija koronavirusa izrazito utječe na ionako tešku ekonomsku situaciju u našoj zemlji, o čemu svjedoči ubrzani rast cijena osnovnih životnih namirnica.

- Nagla poskupljenja prijete da u društvu izazovu ozbiljnije egzistencijalne poteškoće i probleme našim sugrađanima. Posebno su pogođene porodice s malom djecom, te siromašne starije osobe, koje su sada još osamljenije. Nadalje, istraživanja nadležnih institucija pružaju podatke o povećanom broju slučajeva nasilja u porodici i nasilja nad djecom, te o pojavama depresije i slučajevima suicida – stoji, uz ostalo, u apelu.

Komisija je pozvala građane i institucije na solidarnu akciju, kako bi se ublažile dugoročne posljedice pandemije.

Kada je u pitanju političko i medijsko 'stvaranje panike', stoji kako je javna riječ zadnjih mjeseci u domaćem medijskom prostoru postala sredstvo prijetnji, ucjena i manipulacija.

- Ne samo da je duboko nehumano i anticivilizacijski, nego je nedopustivo i neprihvatljivo ponovno pozivanje na 'rat i oružje'. Takav način javne rasprave sigurno ne doprinosi izgradnji potrebnog međusobnog povjerenja i uvažavanja. Uočljiva je potreba za iskrenim i otvorenim dijalogom koji mora sadržavati spremnost na kompromise, a bez kojeg nema pravednog političkog uređenja zemlje utemeljenog na poštivanju prava ljudi – naglašeno je iz Komisije.

Spominjući ugroženo privatno vlasništvo, u apelu se istaknulo kako je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja u Evropi bez Zakona o povratu imovine.

- Imovina, oduzeta donošenjem nepravednih zakona u periodu socijalističko-komunističkog političkog sistema, već odavno se prodaje ili kupuje, često bez njenih zakonitih vlasnika. Neuređenost zakonskih direktiva na tom području povezana je također s pitanjem novog entitetskog Zakona o premjeru i katastru.

Anticivilizacijski zakon u narodu označen kao gruntocid

Ističu kako se tim Zakonom zemljište i imovina jednostavnim utvrđivanjem činjeničnog stanja upisuje na sadašnjeg korisnika ili pak na društvenu, općinsku ili gradsku imovinu, neovisno je li određena imovina prije toga oduzeta, odnosno nacionalizirana ili su njeni vlasnici tijekom posljednjeg rata protjerani i iseljeni.

Komisija postavlja pitanja zašto o ovom problemu u našoj javnosti skoro da i nema rasprave, zašto se javno ne prozivaju i ne pozivaju na odgovornost članovi državnih i entitetskih vlasti, koji su odobrili takav anticivilizacijski Zakon i koji je u narodu već označen kao gruntocid.

Osvrćući se na ulogu predstavnika Međunarodne zajednice, navodi se kako se angažiranost međunarodnih predstavnika oko ponovnog uspostavljanja društvene sloge i mira treba voditi pravednošću i poštivanjem pravednih načela oko političkog (pre)uređenja zemlje kako bi se osigurala ravnopravnost pojedinaca i zajednica te kako bi se konačno otklonila svaka pravna i stvarna mogućnost preglasavanja, manipulacije i dominacija u izbornom procesu.

- U tom smislu nužno je potrebno osigurati poštivanje i u praksi, kako ljudskih tako i građanskih prava i sloboda te dostojanstva svakog čovjeka. To podrazumijeva mogućnost da svaki narod ima pravo sam birati svoje političke predstavnike – navodi se.

Napuštanje rodnog kraja u potrazi za boljim životom

Ocjenjeno je kako mnoge poteškoće i problemi s kojima su se proteklih mjeseci građani susretali imaju za posljedicu rezignaciju, a kako kod mnogih proizvode jaču potrebu i želju da napuste svoj rodni kraj u potrazi za boljim, normalnijim i sređenijim životom, što je posebno izraženo među mlađom populacijom.

Komisija Justitia et pax zaključila je da je iskreni i konstruktivni dijalog jedini mogući način uspostavljanja prijeko potrebnog pravednijeg društva u cijeloj zemlji.

Uz to, Komisija ponovno potiče odgovorne domaće i međunarodne političke predstavnike da odlučnije pristupe temeljitim ustavnim promjenama cjelokupnog bh. društva na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti, te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina.

- Građani ove zemlje očekuju i imaju pravo živjeti u okruženju, u kojem se poštuju standardi i sve konvencije o ljudskim pravima modernog svijeta, poglavito na europskom kontinentu – stoji u apelu Komisije Justitia et pax.