Kaže to prim. dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, i naglašava da svaki lijek, vakcina ili medicinsko sredstvo moraju proći registraciju po procedurama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Populističke priče 

- Nijedan lijek ne smije se staviti u promet bez takvog odobrenja. Ako se radi o interventnom uvozu, to odobravaju entitetske vlade. Ne postoji mogućnost da se na neki drugi, a da to bude zakonit način, nabavi lijek. Prema našem zakonu, registraciju lijeka ne može raditi proizvođač (to je priča o direktnim sporazumima sa proizvođačima), nego njegov ovlašteni zastupnik u BiH, i za to postoji propisani postupak. Mi ne provodimo ispitivanja lijeka, ali kako je Agencija za lijekove BiH u mreži sa institucijama takve vrste u drugim državama, koriste se njihovi rezultati – objašnjava Huseinagić.

Lijekovi, u ovom slučaju vakcina, vrlo su osjetljive materije i sa njima se, ističe naš sagovornik, ne smije igrati. Navodi primjer kako u Americi ne možete imati apaurin u torbi, a da ne nemate recept i dokaz ko vam ga je propisao i kako ste došli do lijeka. U suprotnom ćete, kaže, za to odgovarati.

- Mi smo u BiH po tom pitanju "opušteniji", pa, iako se za neke traže recepti, većinu lijekova još možete bez recepta kupiti u apoteci. To u većini država nije slučaj. Kako smo navikli na to, sada nasjedamo na priče tipa – "ja ću organizovati nabavku vakcina". Mišljenja sam da su te priče čisto populističke kako bi neko pokazao kako se navodno brine o građanima. Vlada KS osigurala je dva miliona KM za vakcine ukoliko ih bude moguće nabaviti. Ali priča o nekakvoj direktno nabavci i dogovoru sa Pfizerom, Modernom ili bilo kojim drugim proizvođačem je neozbiljna. Nijedna vlada ne može raditi mimo zakona.

Navodi kako je ranije Krizni štab Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) prvi imao sastanak sa predstavnicima Pfizera u BiH.

- Na sastanku smo bili ministar zdravstva u Vladi ZDK Adnan Jupić i ja i tada smo iskazali zainteresovanost da građanima našeg kantona nabavimo vakcine, ali na zakonit način. Zakonit način je ključna stvar i to nam svima treba biti jasno. S druge strane, ako onaj ko se odluči da mimo zakona nabavi lijekove, postavlja se ozbiljno pitanje – ko će biti odgovoran za eventualne loše posljedice, postoji li vlada koja je spremna da to uradi!? Odgovor je – ne jer to su vlade koje su spremne samo da pričaju.

Kaže kako se kod nas, potpuno neopravdano, stvara predstava da smo zakasnili sa nabavkom vakcina i da smo u tome zadnja država.

- Moramo jedno shvatiti, ali nam to nikako ne uspijeva. Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus javno kaže da 10 najbogatijih država ima puno vrijednije građane nego što su oni iz ostalih sto i nešto zemalja, jer je 95 posto prvih isporuka vakcina otišlo u tih 10 država. Šta nam to govori? Moramo biti svjesni da živimo u zemlji koja nema moć da zaprijeti nekom proizvođaču i kaže: "Vi nama morate isporučiti vakcine".

Mehanizam COVAX je, sistem solidarnosti, ali su ga, tvrdi Huseinagić, najbogatiji izigrali jer nisu dozvolili da vakcinu dobiju svi.

- Neće oni riješiti pandemiju time što će u deset najbogatijih zemalja zaštititi stanovništvo. Prestat će djelovanje imuniteta jer ovo nisu vakcine koja pružaju trajni imunitet - ističe.

Zakonske prepreke

Težište cjelokupne priče, kada je riječ o direktnoj nabavci vakcina, jest na prepremaka Zakona o javnim nabavkama BiH, koji, kaže Huseinagić, ima ograničenja.

- Vi po tom Zakonu direktni sporazum možete napraviti u vrijenosti do samo 6.000 KM, što je besmisleno kada govorimo o nabavci vakcina. No, mi da nemamo te prepreke bog zna kako bismo stanje imali na tržištu lijekovima u BiH, ljudi bi umirali od sumnjivih lijekova i vakcina. Moramo imati sistem prometa lijekova i vakcina, kao što ga imaju svi uređene države. Kod nas je on prilično dobar jer smo ga kopirali iz uređenih država koje imaju dugo iskustvo sa tom oblašću - dodaje Huseinagić.

No, naš problem je, kaže, nešto drugo, a to je da stalno nasjedamo na populističke priče - kako naša država nije ništa uradila po pitanju nabavke vakcina.

- To nije tačno, uradila je šta je mogla. Početkom maja prestao je prvi val pandemije, sljedeći se pojavio u septembru i on se ovih dana završava jer imamo jaki pad broja oboljelih. Sljedeći porast oboljelih mogli bismo očekivati u maju ili junu, ako bude ovakva dinamika koju iskreno pouzdano niko ne zna. No, ako budemo imali dinamiku obolijevanja kao i do sada, i u martu i aprilu vakcinom, kada se realno očekuje da u BiH stigne veći broj doza, zaštitimo najugroženije, izbjeći ćemo negativne posljedice trećeg vala pandemije - objašnjava Huseinagić.

VEZANI TEKST - Ko sve je pokušao doći do Covid-vakcine u BiH, mogu li je nabaviti entiteti i kantoni, preko koga?

Naglašava kako struci treba prepustiti da kaže kakvo je epidemiološko stanje, a ne da svako po svom nahođenju izvlači zaključke, te da se državnim organima pozvoli da urade svoj dio posla.

- Mnogi postavljaju pitanje – jesmo li pogriješili što smo se prijavili na COVAX mehanizam? Nismo pogriješili! Da li je država trebala tražiti i neke druge načine nabavke vakcina? Da, ali opet podsjećam na izjave direktora WHO-a i to da se sve mora provoditi u okvirima zakona. Imali smo priču oko nabavke respiratora kada je također bila pomama u javnosti da se oni nabave, a sada smo na stubu srama, a neki su i na sudu zbog toga. Poslije svega očekujemo da neki drugi, samo u ovom slučaju po pitanju vakcina, trče i kupuju. Trebamo biti realni i prema onima koji sjede na odgovornim pozicijama, ne možemo od njih tražiti da krše zakon – zaključio je Huseinagić.