- Zako o radu je u odnosu na prvobitnu verziju značajno promijenjen i izmjene važe u slučaju pandemije ili drugih nesreća. Ova verzija je rezultat konsultacije sa poslodavcima, sindikatima i Vladom, ESV. Važno je naglasiti da je isključena mogućnost poslodavca da mogu jednostranom odlukom odlućivati o statusu radnika, pa i u situaciji pandemije. U više članaka je određeno da to mogu raditi samo u konsultaciji sa sindikatom. To je jedan od napredaka na kojima je sindikat insistirao - rekao nam je Hurtić.

Zdravstveni radnici morali uzimali bolovanje, a nisu bili bolesni 

Dodaje kako će izmjenama biti omogućeno radnicima koji imaju zaključen ugovor o radu da mogu raditi od kuće, a što će uveliko pomoći majkama ili roditeljima koji imaju djecu kući, o kojoj moraju brinuti, a ne rade škole i vrtići.

- Radi zaštite zdravlja radnika i poštivanja naredbi kriznih štabova omogućena je prespodjela radnog vremena, tako da u jednom momentu što je moguće manje bude radnika na poslu, i da rade u smjenama da bi se na taj način spriječilo ugrožavanje zdravlja radnika. Također, važno je da je omogućen znatno veći broj dana za takozvano plaćeno odsustvo, i do 30 dana. To je uglavom bio rezultat primjedbi od sindikata zdravstva jer sada imamo situaciju gdje zdravstveni radnici koji su na "prvoj liniji", a bude naređena samoizolacija, ne postoji drugi zakonski osnov nego da ih pošalju na bolovanje, a oni ustvari nisu bolesni - govori Hurtić i dodaje:

- Međutim, problem jeste što oni kada odu na bolovanje, dobijaju manju plaću i time budu kažanjavani. E sada ovim zakonom gdje se broj plaćenog odsustva povećava na 30 dana, omogućava da upravo ti zdravstveni radnici kao i drugi, da ne bi bili kažnjeni, mogu dobiti punu plaću jer ovdje se radi o plaćenom odsustvu.

Dodaje kako je jedna od novina što će radnici moći uzeti neplaćeno odsustvo.

- Da bi se sačuvao što veći broj radnih mjesta, omogućeno će biti poslodavcima koji dokažu da imaju krizu poslovanja da mogu korigirati plaće, ali ne mogu isplaćivati plaću nižu od minimalne. Napušten je princip slanja radnika na čekanje, ali može se u slučaju da radnik nije kriv, izreći prestanak obaveze da dolazi na posao, ali mu se može platiti plaća koja ne može biti niža od najniže, što je bolje rješenje od postojećeg zakona. Zatim, poslodavac može radnika poslati na godišnji odmor, ali samo u konsultaciji sa sindikatom - govori nam Hurtić.

Mora se mijenjati i Zakon o vijeću uposlenika 

Iako je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu danas utvrđen na Vladi FBiH, on nije poslat u Parlament FBiH.

- Zakon nije upućen u Parlament jer se čeka izmjena drugih sličnih zakona koji bi trebali ići u paketu s ovim zakonom jer da bi se ovaj zakon implementirao, potrebno je sačiniti izmjenu još dva-tri zakona koji će biti na narednoj sjednici Vlade FBiH i onda sve u paketu kao jedan "korona zakon" uputiti na Parlament. Jedan od tih je Zakon o vijeću uposlenika - kazao je Hurtić.