open-navfaktor-logo
search
Izbori u susjedstvu
Hrvatska sutra bira predsjednika, broj birača manji u Hrvatskoj, ali znatno povećan u dijaspori
Analitičari očekuju da bi u durgi krug mogli proći Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović
21.12.2019. u 10:12
get url
text

U prvom krugu izbora za petogodišnji mandat predsjednika Republike Hrvatske u nedjelju, 22. decembra 2019. godine, na biralištima u Hrvatskoj i inostranstvu pravo glasa ima 3,85 miliona birača koji će birati između 11 kandidata.

Od ponoći u petak, 20. decembra u Hrvatskoj je na snazi predizborna šutnja, a prema propisima pobjedu će na izborima odnijeti kandidat koji u prvom krugu dobije više od 50 posto glasova birača koji su izašli na izbore. Ako niko od kandidata ne prijeđe prag od 50 posto, 5. januara 2020. održava se drugi izborni krug, u koji će iz prvog kruga proći samo dva kandidata s najviše glasova.

Ukupan broj birača s pravom glasa za ove predsjedničke izbore iznosi 3.854.747, što je za 75.466 više nego na izborima za predsjednika 2014. godine. Broj birača je povećan jer su utomatski svi birači u dijaspori koji imaju važeću ličnui kartu, a nemaju prebivalište u Hrvatskoj, stavljaju na popis.

Hrvatsko Ministarstvo uprave izvijestilo je kako broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za ove predsjedničke izbore iznosi 3.677.904, što je za čak 93.049 manje nego što ih je bilo na prošlim predsjedničkim izborima, dok je u dijaspori, bez prebivališta u Hrvatskoj 176.843 birača.

Najviše registriranih birača je u Bosni i Hercegovini - 92.663, a najveći broj ih je u Mostaru - 48.616. U Srbiji pravo glasa ima 29.592 birača, a u Njemačkoj sličan broj, oko 29.000 birača.

Aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utrku za drugi mandat ide pod sloganom"Predsjednica. Jer Hrvatska zna!" uz podršku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali i kandidata Stranke rada i solidarnosti, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

Bivši hrvatski premijer i bivši predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović na izbore ide uz podršku svoje bivše stranke, trenutno glavne opozicione stranke, te cijelog niza stranaka s lijevog političkog spektra.

Poznati hrvatski kantautor, bivši saborski zastupnik HDZ-a i poslovni čovjek s doktoratom iz ekonomskih nauka Miroslav Škoro krenuo je u predsjedničku kampanju kao nezavisni kandidat i podrđžava ga nekoliko manjih stranaka.

Kandidati za predsjednika Hrvatske su još i bivši sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, osnivač stranke Živi zid Ivan Pernar,  čelnica stranke Start Darija Orešković, Katarina Peović, bivša je zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Dejan Kovač, režiser Dario Juričan , Anto Đapić, bivši načelnik Stožera HOS-a i  višegodišnji čelnik Hrvatske stranke prava, bivši načelnik općine Klanjec Nedjeljko Babić.

Prema većini provedenih anketa, hrvatski birači favoriziraju četiri predsjednička kandidata: Kolindu Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića, Miroslava Škoru i Mislava Kolakušića, uz predviđanje da u prvom krugu nitko od kandidata neće osvojiti natpolovičnu većinu. Analitičari prognoziraju da bi u drugi krug mogli proći Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović,

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.