VEZANI TEKST - U Mostaru od velikog kašlja preminula dvoipomjesečna beba

Bernard Kaić, specijalist epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekao je kako je svakog dana sve više i više oboljelih te da je jučerašnja brojka bila 1.230. Dodao je i kako u posljednjih 40 godina, od 1980. nisu imali tako puno oboljelih.

- Zabrinjavajuće je što tako velik broj oboljelih povećava šansu da se zarazi novorođenče ili dojenče koje još nije vakcinisano jer za njih bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna - rekao je za HRT.

Istakao je i kako je najviše oboljelih u dobi od 10 do 14 godina.

Tatjana Petričević Vidović, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, istakla je kako su adolescenti uglavnom vakcinisani te da kod njih hripavac nije toliko opasan, a i komplikacije su rijetke.

- Bolest ima tri stadija. U početnom stadiju su opći simptomi – povišena temperatura, šmrcanje. U drugom stadiju se javlja naporan, iscrpljujuć kašalj, često se javlja po noći sa snažnim udahom – hripom i može biti popraćen povraćanjem. Zatim slijedi treći stadij, stadij oporavka, koji može trajati sedmicama, pa i mjesecima - istakla je.

Ivo Ivić, infektolog i bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split, rekao je kako ovo nije neočekivano.

- Nakon nekoliko godina mjera izolacija koje smo provodili, zaštite prijenosa respiratornih infekcija, nakupila se populacija mladih i djece koji se nisu kretali jer su nosili maske i bili kod kuće i, kad smo se otvorili, krenulo je širenje. To je prvi razlog. Drugi razlog je nevakcinisanost ili loša vakcinisanost, što nas čini osjetljivijima - rekao je.

Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, rekla je kako se u ovom trenutku ne razmišlja o promjeni zakonske regulative.

- Sadašnji zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti jasno kaže kakve su obaveze u kalendaru vakcinisanja i za sve roditelje i skrbnike koji ne provode imunizaciju malodobne djece određuje i sankcije. Ali uvijek mislimo kako je bolje ne koristiti represivne mjere, već edukaciju - rekla je dodavši kako nevakcinisanje djece ulazi u kategoriju kršenja dječjih prava.

- Ustavni sud 2014. donio je odluku kojom je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti obavezne imunizacije, a u rješenju je naglasio stav Ministarstva zdravstva – da je pravo djece na zdravlje više od prava roditelja na donošenje nekih slobodnih odabira - istakla je Portolan Pajić.

Vakcinisanje se preporučuje svima prema programu vakcinacije, trudnicama, ali bilo bi dobro da se vakcinišu i ukućani djeteta mlađeg od godine dana koje nije stiglo primiti tri doze, kako bi se smanjio rizik da se to malo dijete zarazi, istakao je Kaić.